U pučkoj medicini končara brijestolisna veću primjenu bilježi tek u 17 st. kao lijek za boginje, razna grozničava stanja, proljev i iskašljavanje krvi. Jedan je njemački kemičar 1839. izolirao salicin iz cvijeta končare - buditeljice, a 1853. već se nazirao pripravak današnjeg aspirina (acetilsalicilna kiselina). Ponekad razni nazivi biljaka mogu izazvati niz zabuna i grešaka kod početnika u branju ljekovitog bilja, a da i ne govorim koliko je teško ako se koriste i različiti latinski nazivi (sinonimi) u samoj literaturi.
Tako je to i s buditeljicom koju sam ispočetka upoznao pod nazivom brijestolisna končara ili Filipendula ulmaria - hexopetala ili Spiraea ulmaria, a zbog sličnosti s končarom Filipendula vulgaris ili Spiraea filipendula pod nazivom suručica ili suručka, nastala je mala zbrka u glavi dok to nisam svladao i kod ostalih biljka. Ovo spominjem radi obraćanja veće pozornosti uvažavanju latinskih imena biljaka i njezinih sinonima jer isključivo samo pod latinskim imenom stječemo određenu sigurnost.
Svake godine rado berem cvjetove končare brijestolisne, što preporučujem i članovima Udruge Zdrav život kao “prirodni aspirin”, biljku koja se mora naći u kućnoj biljnoj ljekarni jer je dobra za liječenje: bolesti dišnih organa (prehlade, gripe, infekcija, viroza, upalnih stanja jer izaziva jako znojenje ako se čaj pije vruć itd.), reumatskih tegoba (uspješno odstranjuje mokraćnu kiselinu i ureu iz krvi, što je od velikog značenja u liječenju gihta i reume, zbog sadržaja salicina dobro djeluje kod reumatskih bolova, i to mišića i zglobova, otečenih zglobova, bolnih zglobova itd.).
Djelotvorna je kod visoke tjelesne temperature, bolnih stanja u kojima brzo smanjuje bol (glavobolje te ostalih vrsta bolova), mokraćnih organa (upalnih stanja bubrega – mjehura i mokraćnih kanala, infekcija bakterijama, i to E. coli, katara mjehura, kod kamenaca i pijeska, slabog rada, kod bubrežnih kamenaca itd.).Korisna je i kod bolesti krvi, i to osobito kod poremećaja zgrušavanja te se rabi za antitrombozni učinak, kod ženskih bolesti – kod cervikalne displazije, vodenih bolesti (pojačava izlučivanje većeg volumena mokraće, kod svih vodenih otoka, kod zadržavanje mokraće ili teškog mokrenja vode u abdomenu, ascites, hidropsa, u zglobovima, otoka nogu, oligurija, vode u trbuhu, grudnih bolesti s vodom, bolesti i nastankom edema, tuberkuloze).
Končara služi i za čišćenje krvi (detoksikacija organizma, dispepsija, pročišćavanje krvi itd.), korisna je i kod bolesti crijeva i želuca (čira na želucu i na dvanaesniku, proljeva, krvarenja crijeva, erozivnih procesa na sluznici želuca, gastritisa, polipa, ulceroznog kolitisa, hiperaciditeta, žgaravice, za tjeranje nametnika i parazita iz crijeva itd.), kod škrofuloze (otečeni limfni čvorovi, otekline čvorova itd.), celulita, slabog imuniteta koji uspješno jača, lomova kostiju, groznice, gihta, žuči, debljine itd. Adstrigentno svojstvo biljke rabimo za ispiranje gnojnih rana ili raznih kožnih nečistoća.Potrebno je upozoriti na pravilan način uporabe cvijeta končare u pripremi čajnog preljeva, radi sastojaka u cvijetu koji su lako halapljivi i lako ispare.
Čaj od cvjetova končare pripremamo tako da bilje prelijemo vrućom vodom i odmah poklopimo te pustimo da odstoji 1-2 sata te procijedimo.
Toksičnost: metilsalicilat je otrovan sastojak kojeg u končari brijestolisnoj ima u malim količinama pa je njegov učinak neznatan.Kontraindikacije: nisu poznate osim kod konuzimanja većih, nekontroliranih količina.