Kolumna

Kućna sjetva

Foto: Dom i vrt
Kućna sjetva
Foto: Dom i vrt
Kućna sjetva
Foto: Dom i vrt
Kućna sjetva
Foto: Dom i vrt
Kućna sjetva
Foto: Dom i vrt
Kućna sjetva
28.03.2013.
u 14:58
Hladoća koja nas je ove godine iznenadila zbunila je mnoge vrtlare, koji su obično krajem ožujka već sadili u svoje vrtove prve presadnice graška, blitve, špinata, ranih kupusnjača i proljetnu salatu. Oni se vjerojatno sada pitaju što da rade s presadnicama povrća koje su uzgojili i koje su sada već spremne za presađivanje. Moj je savjet da ih, imaju li mogućnosti, presele na neko hladnije mjesto (gdje je temperatura oko 10-15 stup. Celzijevih) kako bi usporili njihov rast.
Pogledaj originalni članak

Hladoća koja nas je ove godine iznenadila zbunila je mnoge vrtlare, koji su obično krajem ožujka već sadili u svoje vrtove prve presadnice graška, blitve, špinata, ranih kupusnjača i proljetnu salatu. Oni se vjerojatno sada pitaju što da rade s presadnicama povrća koje su uzgojili i koje su sada već spremne za presađivanje. Moj je savjet da ih, imaju li mogućnosti, presele na neko hladnije mjesto (gdje je temperatura oko 10-15 stup. Celzijevih) kako bi usporili njihov rast. A kada temperatura na otvorenom malo naraste, bilo bi dobro te iste presadnice preseliti u hladno klijalište kako bi se postupno prilagodile i očvrsnule.

Kućna sjetva

Sve je više vrtlara koji svoje presadnice uzgajaju sami pa su krajem zime i početkom proljeća njihovi prozori prepuni malenih posuda ispunjenih zelenim lišćem. Vjerujem da je to prizor koji posebno veseli upravo u danima kada je vani još hladno. Uz toplinu, vlagu i sve dulje dane, mlade presadnice mogu uspjeti fantastično. Na taj način mogu se uzgojiti i one vrste koje nije moguće kupiti na tržnicama kada dođe vrijeme presadnica. A to je, uvjerena sam, posebno zadovoljstvo bez obzira na to planiramo li formirati vrt na otvorenom ili tek na vlastitom balkonu.

Za balkone i terase

Urbani vrtlari, tj. oni koji nemaju vlastiti vrt, već samo balkon ili terasu, ovih dana mogu posijati mnoge vrste povrća jer još uvijek nije prekasno. Moja je preporuka da među tim vrstama svakako bude špinat, salata i blitva kao brzorastuće zeleno povrće, koje može dobro doći ako nemamo vremena otići do tržnice po svježe zelenilo. Jednako produktivne mogu biti i plodovite vrste kao što su mini rajčice i paprike, pa čak i čili papričice za ljubitelje ljutih okusa. Isto vrijedi i za krumpire, koji mogu rasti u nekoliko velikih posuda ili čak u plastičnim vrećama.

Začini s balkona

Začinske biljke su, po mome mišljenju, najisplativije balkonske biljke. Zamislite samo situaciju u kojoj vam za dobru pileću juhu nedostaje malo peršina, celera, pokoja mrkvica i poriluk. Zbog tih povrtnica doista ne treba odlaziti na tržnicu jer one mogu odlično uspijevati čak i u posudama na balkonu. Isto vrijedi i za druge začinske biljke poput bosiljka, mažurana, luka vlasca ili kopra. Nekoliko trikova pomoći će vam da u tome budete jednako uspješni kao i profesionalci. Koristite li organski supstrat za sjetvu, sjeme sijete rijetko i plitko, a posudice pokrivate prozirnom plastičnom folijom, sigurno ćete uspjeti. U toj ranoj fazi najvažnije je da supstrat uvijek bude vlažan kako biste potaknuli klijanje. A kada se mlade biljčice napokon pojave, sve će ostalo biti jednostavno i lako.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.