Kolumna

Idealan doručak: ova zdrava žitarica prevenira niz ozbiljnih bolesti

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Idealan doručak: ova zdrava žitarica prevenira niz ozbiljnih bolesti
07.12.2014.
u 12:00
Biokemijski i nutritivno-prehrambeni sadržaj čini ječam idealnom prirodnom namirnicom koja uistinu može biti lijek
Pogledaj originalni članak

Prema nalazima i zapisima ječam (Lat. - Familiae Poaceae (Gramineae ) – porodica trava; druga imena: bijelo žito, jačmik, ječminak, ječmen i ozimac) je uzgajan još u kameno doba oko 5000 g. p. n. e., pronađen je u sojenicama švicarskih jezera, u porječju Eufrata i Tigrisa te u dolini Nila. U staroj Grčkoj ječam su smatrali “majkom žita”, darom božice Demetre. Kneipp hvali ječam kao izvrsnu žitaricu i kao zamjenu za kavu (Kneippova sladna kava).

U svojemu traženju prikladnih namirnica za zajutrak, a imajući u vidu jutarnji bioritam tijela u kojemu se naše tijelo prazni (stolica, mokrenje), odlučio sam se za kavovinu od ječma i cikorije s malo mlijeka i meda, što doručkujem već deset godina.

Nije sirotinjska biljka

Smatram da je redovito pražnjenje crijeva najbolja preventiva od autointoksikacije (trovanja vlastitim otrovima). Ječam je u prošlosti predstavljao sirotinjsku hranu, što danas ne možemo nikako reći jer njegov biokemijski i nutritivno-prehrambeni sadržaj čini ga idealnom prirodnom namirnicom koja uistinu može biti lijek. Danas čovjek najviše stradava od svoje nezasitnosti u masnim i slatkim jelima. U prehrani razlikujemo dvije vrste masnoća, i to krute (mast, maslac, margarin), koje imaju zasićene masne kiseline, i tekuće masnoće (biljna ulja) od kojih neke imaju nezasićene masne kiseline. Poznata nam je i podjela masnoća na one životinjskog podrijetla i masnoće biljnog podrijetla.

Foto: Ivan Lesinger

U mastima koje imaju zasićene masne kiseline sadržan je holesterin, tvar koja je slična masti, a nepovoljno djeluje na izmjenu masnih tvari u tijelu. Kod većeg nakupljanja u krvi uzrokuje oboljenje krvnih žila, opterećuje i oštećuje jetru, žuč, srce, izaziva šećernu bolest, ali i prijevremenu starost. Nezasićene masne kiseline povoljno utječu na smanjenje holesterina u krvi (primjerice maslinovo ulje), a ječmena masnoća sadrži 35% nezasićenih masnih kiselina. Ove spoznaje upućuju nas na to da u svoju prehranu uvrstimo ječam kao namirnicu koja nam može pomoći kod raznih tegoba sa zdravljem kao što su bolesti respiratornog sustava (upalna stanja grla, dišnih puteva, pluća, bronhitis), zarazne bolesti kao što je sifilis (čaj, oblozi).

Djeluje i kao lijek za smanjenje masnoća u krvi, nedostatak vitamina A, B, C, E, skorbuta. Hordenin, sastojak u klicama ječma, djeluje na suženje krvnih žila te ujedno povećava krvni tlak, a u većim količinama može izazvati štetne posljedice. U pučkoj medicini ječam je poznata dijetalna hrana (juhe, kaše, ječmena sluz) preporučljiva za liječenje želučanih i probavnih smetnji (katar želuca i crijeva, kronični zatvor). Ječmeni slad dobivamo od proklijalog ječma koji osušimo, meljemo te kao prašak rabimo za liječenje želuca (slab želudac, slabo vrenje, slab rad, kod osoba koje ne žvaču dovoljno hranu – uzima se 4 grama praška na dan), za jačanje rekonvalescenata, jetre, žuči, srca i slezene. Pomaže i kod hemoroida, a preporučuje se vegetarijancima zbog sadržaja vitamina B12 koji direktno utječe na stvaranje krvi. Ječam pomaže i kod napadaja groznice (pije se čaj od ječma).

Dobar za ekcem

Čaj i brašno od ječma rabimo i za vanjsku uporabu, i to kao obloge za liječenje reume, gihta, oteklina, upaljenih i iščašenih zglobova, čireva jer smanjuju bol i djeluju umirujuće. Oblozi se većinom rade od ječmenih mekinja, ječmenog brašna kojima se dodaju razni dodaci kao što su med, ocat, rakija, biljni ekstrakti, ulja itd. Poznati liječnik Sebastian Kneipp preporučivao je kupke od ječma kod oboljenja kože (ekcemi, lišajevi, kraste, osip) te kavovinu od ječma bez kofeina s mlijekom za djecu i za osobe starije dob. Danas na tržištu možemo naći razne proizvode od ječma kao što su ječmena krupica, ječmeno fino brašno, ječmeni slad, ječmena kavovina te ječmeno pivo. Ječam rabimo kao analgetik, antidijaroik, antiinflamatorik, antioksidant, antiviral, dijetik, diuretik, emoliens, kozmetik, katarik, laksativ, roborans.

Kontraindikacije: nisu poznate.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

Avatar Radoboj_
Radoboj_
21:37 07.12.2014.

Onaj tko nije probao zagorski ričet, ne zna što je vrhunski obrok. Dovoljno je skuhati ječam i grah, dodati malo salate ili nekoga drugoga povrća, limuna i ulja (kruh i meso samo kvare dojam). I da prste poližeš! To je prvorazredni obrok koji vraća snagu. Inače, jedini ječam koji vrijedi jest onaj od punoga zrna, a sve prerađevine treba baciti svinjama. Čak i one koje dolaze od ekološkoga ječma.

PJ
Pametnica jedna
07:53 08.12.2014.

Sto ne rece nacin pripremanja, inace, slazem se sa svim recenim. Pozz. Beograd.

FN
fnja.njimko
09:17 08.12.2014.

A koliko ječam i ima li uopće rezistentnog škroba i je li mu uopće, a i nama, potreban? Nikad neznam jesam li ga dovoljno skuhao.