Kako bi imali što više uspjeha u svom povrtnjaku, najvažnije je sve dobro isplanirati, savjetovao je u prošlom broju diplomirani inženjer agronomije Jurica Glumpak. Kad planove stavite na papir, onda dođu i neke nove ideje. A jedno od zlatnih pravila uspješnog vrtlara je i izrada troškovnika. Počnite već sada.
– Posebno čuvajte račune repromaterijala, a u rashodovnu stranu pribrojite troškove sjemena, sadnog materijala, sitnog alata, obrade tla, materijala za prskanje, umjetnog gnojiva i slično – kaže dipl. ing Jurica Glumpak. Potrebno se odlučiti i o sustavu proizvodnje, što je još jedno od pet zlatnih pravila. Konkretno, to znači da se treba odlučiti hoćemo li presadnice kupiti ili ćemo pikiranjem stvoriti svoje.
Rajčicu, papriku, salatu, kupus, kelj, krastavce, lubenice, dinje, brokule, cvjetače, začinsko bilje i mnoge druge presadnice mogu se kupiti na svakom placu, no potrebno je paziti da se u povrtnjak sade kad je sigurno da više neće biti mraza, što je obično u drugoj polovici travnja. Ukoliko presadnice želite uzgojiti sami kupite sjeme i posijte ga u posude. Najjednostavnije je da kupite kontejnere, najčešće su od stiropora i standardnih su dimenzija 55 X 33 cm.
Sjeme posijemo u posudu punjenju posebnim supstratom za sjeme. I on se može kupiti u svakoj poljoprivrednoj apoteci, a u sebi sadrži vermikulit koji sprečava pretjerano isušivanje. Kada biljka dođe do faze prve razvijenosti kotiledonskih listova, odnosno kada se nazire prvi pravi list, presadnice se pikiraju u spomenute kontejnere, tako ćemo postići ranije formiranje plodova koji će biti veći, a time će, dakako, biti i veći prinos.
Peto zlatno pravilo kod stvaranja vlastitog povrtnjaka je obrada tla.
- Najbolje vrtno tlo je mrvičaste strukture, prozračno i rahlo. Zato ga treba u jesen duboko izorati kako bi se preko zime brazda smrzla i dijelovi tla usitnili, a u proljeće, čim se ukaže prilika, treba unijeti organsku tvar. To je, primjerice stajski gnoj, no mogu i razna druga peletirana sredstva. Vrtno tlo treba i razmrviti, što se može napraviti frezom – kaže. Jurica Glumpak.
Ne sijte preduboko
Kako bismo imali što više uspjeha, otkriva nam i neke tajne. Tako ističe da se sjeme ne smije sijati preduboko, već na dubinu koja je od promjera sjemena veća deset puta. Ne treba sijati ni pregusto jer će se čupanjem biljaka morati optimalizirati sklop. Dodaje da presadnice treba uvijek saditi navečer ili ujutro kako bi se spriječio gubitak vlage, a poželjno je i koristiti malč gdje god je to moguće. Najbolje bi bilo oko biljaka staviti kore drveta, slamu ili nešto slično što će nam donijeti višestruku korist – neće biti korova, održavat će se vlažnost i dodatno gnojiti tlo. Ne treba ni pretjerivati sa zalijevanjem, kaže agronom Glumpak, jer tlo treba biti vlažno, a ne mokro.
A kakvo je tlo u povrtnjaku može se vrlo jednostavno otkriti - od grumena tla pokuša se napraviti valjčić, ukoliko se tlo raspada i drobi ono je presuho, a ukoliko se lijepi za kožu onda je previše vlažno je. I za kraj, agronom Glumpak otkriva nam svoj izum za zalijevanje – ako niste u mogućnosti navodnjavati, možete jednostavno uz biljku u tlo zakopati plastičnu bocu grlom okrenutu prema dolje, a gore odrezati dno boce i u to uliti vodu.
POMOĆI ĆE PLASTIČNE BOCE ODREZANOG DNA
Ako niste u mogućnosti navodnjavati svoj povrtnjak, možda neće pomoći ni redovito zalijevanje. Voda će prebrzo proći pored korijena biljke, a on će opet ostati na suhom i povrće neće imati dovoljno vlage. Zato vam agronom Jurica Glumpka preporuča metodu koju je isprobao i sam. Za to su vam potrebne veće plastične boce, koje ćete zakopati pored biljke naopako, tako da grlo boce bude u zemlji. Zatim odrežite dno i u bocu ulijte vodu. Na ovaj način voda će polako izlaziti iz boce i zalijevati direktno korijenje.
Sjeme možete posijati i u posudu, a nakon toga pikirati
U poljoprivrednim apotekama možete nabaviti supstrat koji u sebi sadrži vermikulit, a on sprečava prekomjerno isušivanje.
Kada biljka dođe do faze razvijanja kotiledonskih listova, odnosno kad se nazire prvi pravi list, presadnice se pikiraju.
Oko biljke možete staviti koru drveta ili slamu, spriječit ćete isušivanje tla, a ujedno i prekomjeran rast korova.
Dnevnik jednog vrtlara
Ako se sije direktno u kontejnere dobro je da se oni stave na neku podlogu, na primjer na tegle, jer se na taj način stvori zračni rez, što znači da se time spriječi prodiranje korijena u podlogu. Treba uzeti sjeme rajčice namijenjeno za sjetvu jer će domaće biti puno mirkoorganizama pa će parajdajz poleći kad poraste.
Iz vrtlarskog dnevnika izdvajamo:
- posijemo li 21. veljače niče za sedam do deset dana pa nakon sjetve u optimalnim uvjetima nicanje možemo očekivati 1. i 2. ožujka.
- od nicanja do pikiranja treba proći 10 do 15 dana, dakle naš će paradajz prokijati između 13. i 15. ožujka.
- od pikiranja do sadnje treba proći 50 do 60 dana pa ga na gredicu možemo posaditi, ovisno o sorti, oko 20. travnja.
Optimalna temperatura za flance je 20 do 25 Celzijevih stupnjeva po danu i 13 do 17 po noći, a za klijanje 20 do 25 stupnjeva. Dobro je da se posuda prekrije novinskim papirom ili se kontejneri slažu jedan na drugi jer sjeme bolje klija u mraku.
- 50 krupnih lukovica luka
- 40 krupnih
češnja češnjaka
- 18 do 20
poriluka
- 13 do 16
korabica
- 4 cvjetače
i brokule
- 3 do 4 rajčice
- 4 do 6 paprika
- 5 do 6
presadnica
kelja i kupusa
Sjeme možete posijati i izravno u kontejnere
Kontejneri su standardnih dimenzija, 55 X 33 cm, pa ih šest možete staviti u jedan četvorni metar.
Kontejner ispunite zemljom za sadnju sjemena, najbolje onom koja je tome prilagođena i sadrži vermikulit.
U svaki otvor kontejnera posijte nekoliko sjemenki povrća.
Najbolje bi bilo kontejnere staviti na neku podlogu, posude, a prekrijte ih papirom ili naslažite jedan na drugi.
NE PROPUSTITE: Osim sijanja sjemena, mogu se razmnožiti i reznicama