Malo je koja manifestacija na ovim prostorima doživjela tako impresivan staž i status kao Floraart. Jedino se prošle, pandemijske 2020. dogodila ”rupa” u čak 54 godine dugom kontinuitetu. Jeste li znali da je davnih šezdesetih prošlog stoljeća ovu cvjetnu priredbu osmislila ekipa tadašnjeg Večernjaka? Bila je to prva poslijeratna vrtlarska manifestacija u Zagrebu i zvala se Sajam cvijeća.
Krajem svibnja 1966. na uspinjaču u Tomićevoj čekalo se u tri reda – toliki je bio interes! Cvijeće je bilo izloženo na 2.000 četvornih metara na Gornjem gradu. Prostor Lapidarija bio je predviđen za kreacije u aranžiranju rezanim cvijećem, a na vanjskom dijelu, u Habdelićevoj i na Jezuitskom trgu, bili su ostali izlagači. U tri dana sajam je posjetilo 130.000 ljudi.
Već godinu iza, samo na svečanom otvorenju bilo je 30.000 posjetitelja, a među njima i Jovanka Broz, koja se, kako je pisao Večernji list, oduševila cvjetnom priredbom i karanfilima na stapki od 75 centimetara.
Cvijeće se dopremalo iz Nizozemske, posjećivali su ga direktori najpoznatijih svjetskih izložbi, a 1977. sajam postaje međunarodni. Od 1975. do 1991. stručno-organizacijske poslove preuzima tvrtka ARTO.
”Dio ove cvjetne priče postala sam 1990. dok se sajam održavao na Gornjem gradu gdje sam kao mlada inženjerka uz tadašnju direktoricu Bredu Berić učila zanat. Iznimno sam zahvalna što sam imala priliku rasti zajedno s Floraartom. Svaka izložba bila je novi izazov, a trud cijele ekipe Zrinjevca nemjerljiv. Mnogi se s nostalgijom prisjećaju sajma s Gornjeg grada, dok su moje najdraže uspomene s Prisavlja gdje je napravljen veliki iskorak i u vanjskom i u unutarnjem prikazu uređenja prostora”, rekla je Vesna Čuljat, članica Izvršnog odbora Floraarta, voditeljica komisija za natjecanja i organizatorica edukativnog dijela izložbe.
Sajam 1992. mijenja ime u Floraart i seli na Prisavlje uz Boćarski dom. Novi organizator postaje tvrtka Zrinjevac. Izložba se sada prostire na 10 000 četvornih metara. No, ubrzo i Boćarski dom postaje premali za sve izlagače, pa 2006. konačno seli na novouređeno jezero Bundek.
”Kao u modnom svijetu tako je i svijet biljaka podložan trendovima. Apsolutni hit 60-tih godina bio je cvijet karanfil. Kada govorimo o sobnim biljkama 70-tih i 80-tih godina tražene vrste bile su Monstera, Ficus, Philodendron, Clorophytum, Asparagus i Sansevieria. Godinama zapostavljene, ponovno se vraćaju na scenu. Unatoč popularnosti vrsta u pojedinom razdoblju potreba čovjeka za prirodom sve je jača, a prisutnost biljaka u ljudskom okruženju sve veća pa slobodno možemo reći da su biljke uvijek u modi”, dodaje Vesna Čuljat, koja vodi proizvodnju cvijeća koje se sadi po parkovima grada Zagreba, pa tako i na Bundeku.
Danas je Floraart najveći hortikulturni događaj u ovom dijelu Europe kojeg svake godine posjeti više stotina tisuća posjetitelja.
Ove će godine 10. svibnja po 55. put na zagrebačkom Bundeku otvoriti vrata svim ljubiteljima cvijeća i prirode.