Najprije je posadio lubenice, potom se oženio. Kad je trebalo plodove staviti u prikolicu i kroz selo voziti uzvikujući: “Lubeeenice, lubeeenice...!”, nešto ga je bilo stegnulo u grlu. Ipak, sve je brzo prodao i džepove napunio novcem. Jedva ga je imao kamo staviti.
Nije imao ni hektara
Kako je prije gotovo četiri desetljeća Darko Marić iz Vrbanje bio prvi u svom selu koji se prihvatio sadnje lubenica, tako je godinama kasnije bio prvi koji je polja zasadio začinskom paprikom. Godišnje danas posadi 1,2 milijuna sadnica i proizvede oko četiri tone ljute i slatke paprike koju najprije osuši u vlastitoj sušari, a zatim melje u svome mlinu. Sedam kilograma svježe paprike potrebno je za kilogram mljevene. Svu je proda jer su u cijelom njegovu kraju kuleni i kobasice jednostavno nezamislivi bez fino mljevene crvene paprike s gospodarstva Marićevih. Papriku tri puta ručno okopavaju. Ručno je i beru, odvajaju peteljke, a svaki oštećeni plod bacaju.
Počeo je, prisjeća se Darko, s jednim traktorom i ni hektarom vlastitoga zemljišta. Danas obitelj Marić obrađuje 100 hektara svoga i 50 hektara zemljišta koje imaju “u arendi”. Na gospodarstvu je gazda Darko zadužen za mehanizaciju. Njegova supruga Katica skrbi o stoci. Imaju 36 svinja, 15 ovaca, a za svoju dušu drže i dva konja. Njezino je i povrće. I stotinu kokoši hrvatica. Sin Branimir (34) radi na zemlji. Sade i soju, pšenicu i kukuruz. U poslu roditeljima pomažu i sinovi Zvonimir, Vjekoslav i Ivan.
– Najprije platimo sve obveze prema državi, a onda ulažemo – kupujemo zemlju, strojeve... Novac se nikad ne ugrije u džepu – priča nam Darko Marić. Uložili su oni tako i u tifon za navodnjavanje, dugačak 550 i s rasponom od 100 metara.
– S navodnjavanjem su puno veći prionosi. Nema više danas u poljoprivredi: posij pa što Bog da. Stari su govorili: “Idi u školu da ne moraš učiti”. A ja sam uvijek htio biti svoj gazda. Jesmo, napatili smo se. Ali nam nikad nije bilo teško. Najvažnije je da solidno živimo. Nismo ni gladni ni žedni. Samo, važno je stalno učiti. Bez knjige nema ništa – govori Marić.
Zahvaljujući stručnoj literaturi Darko je stekao znanje i o uzgoju začinske paprike, o čemu “ništa nije znao”. Odlazio je i na sajmove, u Srbiju i Mađarsku u kojoj kupuje i sjeme za papriku. Jedna sjemenka stoji 80 lipa.
– U nas je sjemenska proizvodnja ugušena. Ovisimo o velikim firmama – priča nam taj poljoprivrednik iz Vrbanje.
Brudet i pijetlov gulaš
Sjeme se sije posebnom sijačicom izravno na njivu. Važno je da je zemlja stalno vlažna. Paprika se bere kad je potpuno zrela, jer samo tada ima pravu aromu i kvalitetu. Uzorci idu na analizu. Za taj proizvod Marići imaju certifikat.
– Osim iz Hrvatske i BiH kupce imamo i iz Austrije, Njemačke, SAD-a, Kanade... Dolaze nam na kućni prag, a šaljemo im papriku i poštom. Kilogram stoji 100 kuna, no nije nam teško poslati je i onome tko je naručio 250 grama. Otočani od nas naručuju mljevenu papriku za brudet – govori nam Darko.
– Dobra je i za gulaš od pijetla – domeće njegova supruga Katica. U 37 godina braka jedanput su bili na moru. Gdje, ona i ne pamti. Zna samo da je to bilo “negdje u Istri”.
– Volimo plesati, slušati tamburaše i Zvonka Bogdana – pričaju supružnici. Kad od silna posla uspiju, počaste se takvim izlaskom. Samo, gospodarstvo je na prvome mjestu.
Ustaju u pet, popiju čaj i dogovaraju se što će taj dan raditi, a posao potraje i do ponoći. Osim na njivama, posla ima i u voćnjaku gdje su napravili i “kolebu”, pa ondje dođu i predahnuti. Posadili su i nekoliko sorti trešanja, breskve, kruške, nektarine...
– Stalno povećavamo zemljište i posao, a novca imamo isto. Pokušavali smo sve, gdje se god može zaraditi. Dečki su odmalena išli s nama. U rasipaču su bili u četiri izjutra, znoj je s njih curio. Branimir je s 15 godina bio sve posijao i pripremio. Morate voljeti poljoprivredu da biste od nje živjeli. Samo, nekad se za posađeno jutro lubenica dobivalo 10.000 njemačkih maraka. Danas dobijete 5000 kuna – slegnuvši ramenima rekao je Darko Marić.
Sve prethodno objavljene tekstove o OPG-ovima pročitajte ovdje.
>> Da bi se vratio na djedovinu, dao je otkaz. I krio to od žene
>> Rade kao zadrugari, a otkup ugovore prije no što povrće nikne
>> Uspjeli su i bez nasljedstva, ušteđevine i dizanja kredita