Gotovo 4 milijuna ljudi godišnje strada zbog kemikalija koje koristimo u kućanstvu. Podaci su to Household Air Pollution komisije koja prati onečišćenje zraka u domaćinstvima. Žrtve smo astma, različitih bolesti dišnih puteva i pluća, karcinoma...
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 90 posto slučajnog trovanja dogodi se u vlastitim domovima. Samo letimičan pogled oko nas pokazat će nam kako zrak u domu može onečistiti dim, različite hlapljive tvari koji dolaze iz deterdženata, namještaja, boja, ljepila...
Prvi na popisu po zdravlje loših pomagača su sredstva za čišćenje, deterdženti za pranje rublja, insekticidi i sprejevi za dom. U njima ima nevjerojatno puno štetnih tvari, od naftnih derivata, kao što su benzen i fenol, bjelila koja mogu potaknuti kancerogene spojeva do aktivni enzimi koji izazivaju iritaciju i alergije. Na tragu toga, i skorašnjeg požara u Zagrebu, pokušajte, posebice ako ste bili izloženi dimu s Jakuševca, očistiti zrak u domu uz pomoć ovih biljaka.
Stoga, sva ta sredstva treba koristiti u što manjoj mjeri i kad god je to moguće zamijeniti s eko proizvodima, ali i redovito provjetravati prostorije u kojima boravimo, kontrolirati plijesan i vlagu na zidovima. Za čišćenje češće koristite sodu bikarbonu, limun, sol, ocat ili proizvode za čišćenje koje imaju eko certifikat.
Kupujte li novi namještaj provjerite jesu li drvo ili iverica certificirani te zadovoljavaju li nisku količinu formaldehida i hlapljivih spojeva. Unesite u svoj dom biljke koje love hlapljive kemikalije i čiste zrak. To su, primjerice biljke svekrvin jezik, fikus, bršljani, ljiljani...
>>Redovito prozračivanje prostora prvi je korak u borbi protiv grinja