Po rastu cijena nekretnina u Europi smo na nimalo laskavom šestom mjestu

Cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji u 2023., mjerene odgovarajućim indeksom, rasle su u odnosu na isto razdoblje godinu prije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Iz godine u godinu rekorder po rastu cijena je Luksemburg, u kojem su cijene nekretnina na godišnjoj razini rasle više od 14 posto. Slijede Nizozemska, Francuska i Njemačka, a Hrvatska se s godišnjim rastom cijena nekretnina nešto većim od 9 posto smjestila na visoko šesto mjesto.

Stambena kriza u Europi nastajala je desetljećima, a osjeća se od Nizozemske do Portugala, od Grčke do Njemačke i Britanije. Cijene i stanarine su porasle, dostupnost i priuštivost su pale, a stanovanje je postalo političko pitanje, piše Guardian.

Između 2010. i 2022. cijene nekretnina u 27-članom bloku porasle su 47 posto, pokazuje izvješće Eurostata iz 2023. U nekim su se zemljama cijene gotovo utrostručile: Estonija je zabilježila rast od 192 posto. Samo u dvije države članice, Italiji i Cipru, zabilježen je pad.

Najamnine su u međuvremenu porasle u prosjeku 18 posto u istom razdoblju, povećavajući se u svakoj pojedinoj državi članici EU osim u Grčkoj (gdje su porasle 37 posto od 2018.). Neka od najvećih povećanja zabilježena su u baltičkoj državi Litvi – 144 posto, i Irskoj – 84 posto. Kao posljedica toga udio kućanstava čiji ukupni troškovi stanovanja čine 40 posto ili više njihova raspoloživog dohotka – a koji je kreatorima politika poznat kao stopa preopterećenosti troškovima stanovanja – stalno raste.

U Njemačkoj, u kojoj nešto više od polovine stanovništva živi u unajmljenom smještaju, savezni ured za statistiku prošle je godine izračunao da jedno od pet kućanstava troši najmanje dvije petine svog neto prihoda na stanarinu. Samo Njemačkoj trenutačno nedostaje više od 800.000 stanova, procijenio je državni ured za statistiku, a taj broj stalno raste. U međuvremenu više od 9,5 milijuna ljudi, često samohranih roditelja i njihove djece, živi u skučenim uvjetima.

U mnogim gradovima EU na socijalne stanove čeka se 10 ili više godina; parovi u zemljama poput Nizozemske, kojoj nedostaje oko 400.000 domova, odgađaju važne životne događaje poput osnivanja obitelji ili su prisiljeni živjeti zajedno nakon rastave.

Kupiti vlastitu nekretninu postalo je eksponencijalno teže. Prema izvješću Eurofounda, agencije za socijalnu politiku EU, prošle godine vlasništvo nad kućama smanjilo se u cijelom bloku za tri postotna boda ili više u nekim zemljama.

Prema zadnjim podacima Eurostata, odmah iza Rumunjske najveći broj građana koji posjeduju dom je u Hrvatskoj i Litvi, 89,9 posto. Slijedi Slovačka s 89,5 posto. Najmanje domaćih građana koji posjeduju dom je pak u Njemačkoj, 49,8 posto. Slijede Danska s 58,6 posto, Austrija sa 62 posto te Francuska sa 63,4 posto.

Video: Davor Puklavec/PIXSELL, Shutterstock

U Hrvatskoj u prosjeku više od 70 posto građana posjeduje kuću, a ostatak čine vlasnici stanova, čime također odskačemo od EU prosjeka. Irska je zemlja u kojoj daleko najviše građana posjeduje kuće, a u Latviji manje od 35 posto građana posjeduje kuću, ostali uglavnom posjeduju stan.