Glog je većinom grm srednje veličine, a na povoljnim staništima uspijeva i kao čvorasto razgranjeno drvo visoko i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo, kora glatka i sivo-pepeljasle boje, a grane su proviđene trnjem dugim 5 do 15 mm. Listovi su s donje strane svijetloplavkasto-zeleni, a s gornje strane tamnozeleni i sjajni te podsjećaju na listove hrasta. Cvjetovi su bijeli i složeni u uspravnim grozdovima. Kod bijelog gloga plod se sastoji od jedne koštunice. Glog ima snažan miris, sličan gorkom bademu. Okus plodova brašnav. Cvate u svibnju i lipnju, a vrijeme sazrijevanja plodova u rujnu i listopadu. Plodovi gloga, dugi su 5 - 10 mm, lijepe crvene boje, s karakterističnim ostatkom cvjetne čaške na tjemenu. Sadrže C vitamin, provitamin A, limunsku i vinsku kiselinu, šećere i mnogo pektina, zbog čega su pogodni za pripravljanje pekmeza, marmelada i džemova. Za lijekove se upotrebljavaju osušeni listovi i cvjetovi. Glog se često nalazi na rubovima niskih bjelogoričnih ili crnogoričnih šuma, a vrlo rado raste u prostranim šikarama te uz ograde i živice. Radi svog trnja vrlo je prikladan za ograđivanje pašnjaka, travnjaka i vrtova.
Primjena: Pri slabijem radu srca, pri nervoznim srčanim tegobama i za potporu funkcija srca i krvotoka. Djelotvornost određuju flavonoidi i procijanidini. Oni šire krvne žile i tako pridonose boljoj prokrvljenosti srčanog mišića. Koristan je i kod ateroskleroze i simptoma povezanih s tom bolešću. Snižava krvni tlak.
Napomena: Odlična je podloga za cijepljenje voćaka, pogotovo jabuka i krušaka.