LIVING - novosti iz svijeta interijera
Naslovnica Interijeri Svijet noviteta

Impresivna zgrada čiji tornjevi podsjećaju na divovske pastrnjake

Londonski arthitektonski studio stoji iza nedavno dovršenog projekta u Singapuru, tehnološkog fakulteta Nanyang
11. ožujka 2015. u 15:45 1 komentara 1186 prikaza
zgrada fakulteta singapur
Foto: Heatherwick studio
Pogledajte galeriju 1/11

Londonski arhitektonski studio stoji iza nedavno dovršenog, impresivnog projekta u Singapuru, za koji bi se izvana teško dalo pretpostaviti da je njegova namjena obrazovna.

Iza moderne arhitekture u čijem središtu je 12 betonskih kula i koja slijedi trendove zelenog dizajna te ima u sebe ugrađene vertikalne vrtove nalazi se Nanyang tehnološki fakultet. Upravo zbog zaobljene i zavojite strukture tornjeva (zakrivljenje betonske ploče), njihove duljine i činjenice da s njihovih vrhova strši zelenilo zasađeno u vrtovima, mnoge zgrada podsjeća na korijenje biljke pastrnjak, odnosno njegovu gigantsku verziju.

Svaki toranj ima osam katova i sastavljen od niza učionica iz kojih se može izaći na terase na kojima su zasađeni vrtovi. Također, svi tornjevi su međusobno povezani – na svakoj etaži središnja točka im je zajednički prostor poput atrija.

zgrada fakulteta singapur | Autor : Heatherwick studio Foto: Heatherwick studio

Iz atrija se ne ulazi u hodnike, nego odmah u prostorije (uključujući i balkone s vrtovima), čime se htjelo povezati prostor, stvoriti interakciju između profesora i učenika te izbjeći hladne duge koridore i kombinirati društvene (restoran, sala za projekcije, studentski klub, sportske dvorane...) s obrazovnim objektima.

Također, prostor atrija povezuje sve katove u jednu cjelinu što omogućuje da je prostor prirodno ventiliran te zrak slobodno cirkulira.

>>Urbana farma u šumi nebodera? Moguće je, i to ne samo u Singapuru

  • Deleted user:

    fascinantno za vidjeti, kao da je budućnost došla u sadašnjost, i pravi odmor u odnosu na sterilna i demodirana copy-paste ostvarenja "naših" veleumova. zanimljivo je da cijeli svijet potiče globalnu konkurenciju u arhitekturi, a u našoj zemlji je europska konkurencija ... prikaži još! postojala još od renesanse, da bi se u recentnom hrvatskom neoboljševizmu napravila utvrda prema stranoj arhitektonskoj konkurenciji. dok je bilo privatnih investicija, bilo je i kod nas daška svijeta, i mnogi domaći arhitekti su se počeli razvijati u globaloj konkurenciji, no gušenjem privatnog sektroa, državne investicije su vratile "dvorske" arhitekte, pobočnike kojekakvih lokalnih političkih i rođačkih opcija, te nam je sad arhitektura vjerojatno najlošija u povijesti, usprkos svome tome propagadnom samohvastanju oko stakleno betonskih kocki.