Iz hrvatskih kućanstava godišnje bacimo više od 86 tona ostataka od hrane koji su mogli biti prenamijenjeni ili pojedeni. Pojedinačno, to je oko 22 kilograma jestive hrane godišnje po stanovniku.
Prema rezultatima statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, otpad od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad. Slijede odlaganje u komposter te bacanje u biootpad. Dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. Svakodnevno to čini 22 posto kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11 posto kućanstva. Što češće kućanstva kupuju hranu, bacaju veće količine hrane.
Dodatno, istraživanje pokazuje kako se po masi u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. To su ujedno i neke od najskupljih namirnica koje se mogu naći u našim košaricama. Ako se izuzme najčešći razlog bacanja, a to je bacanje nejestivog dijela hrane, malo više od polovine kućanstava kao glavni razlog bacanja hrane navodi preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijede istek roka te hrana koja je uništena odnosno nejestiva.
Prema Pregledu podataka o otpadu od hrane, najviše hrane po stanovniku godišnje bacimo u Primorju i Gorskom Kotaru (61 kg) te u Dalmaciji i Istri (57 kg), dok se u ostalim područjima količina bačene hrane po stanovniku kreće između 51 i 53 kilograma. Stanovništvo dviju primorskih regija rjeđe iskorištava ostatke obroka za pripremu novoga te značajno češće baca hranu s istekom roka trajanja čim taj rok istekne.
„Podaci kojima raspolažemo govore nam da je čak 34 posto svih emisija stakleničkih plinova koje je stvorio čovjek proizvedeno zbog našeg trenutnog prehrambenog sustava. Otpad od hrane odgovoran je za prosječno dvije tone ekvivalentna ugljičnog dioksida po osobi svake godine. Svaki čovjek utječe na razinu ugljičnog dioksida u okolišu“, objasnila je Anet Režek Jambrak, profesorica i prehrambeno-tehnološka inženjerka, stručnjakinja za netoplinske tehnike procesiranja hrane.
Potaknuta podacima o otpadu od hrane koji bacamo iz kućanstava, kompanija Nestlé u Hrvatskoj posvetila je treću sezonu kampanje Biraj Zeleno upravo važnosti smanjenja otpada od hrane.
„Sigurna sam da će se brojni građani složiti s našim stavom da je potrebno fokusirati se na ljubav i dijeljenje, umjesto na bespotrebno trošenje resursa i hrane. Slogan kampanje Biraj Zeleno – „Više ljubavi, manje otpada od hrane“ - odnosi se upravo na važnost solidarnosti i dijeljenja i poziva na zajednički rad na budućnosti u kojoj će smanjenje otpada od hrane biti izraz ljubavi prema svemu što nas okružuje“, kazala je Ivana Jeleč, voditeljica Nestlé korporativnih poslova za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, i dodala da smanjenje ove vrste otpada znači i smanjenje izrazito štetnih utjecaja na zemlju, vodu i zrak te podrazumijeva racionalno postupanje kako s hranom, tako i s financijama.
Svi zainteresirani još uvijek se mogu priključiti inicijativi i ostaviti vlastite savjete za smanjenje otpada od hrane u komentarima ispod objava chefa Mate Jankovića, aktivistice za zaštitu okoliša Marine Matijević te influencera Ismaela Hadžića, omiljenog među mlađim generacijama. Mate kao dugogodišnji profesionalni kuhar privlači pažnju široke javnosti i kulinarskih entuzijasta, Marina predstavlja veliku skupinu građana koji odabiru živjeti održivim načinom života, dok je Ismael glas srednjoškolaca i studenata. Zajedno okupljaju više od 122 000 građana, kojima je ova kampanja i namijenjena.