Duge hladne zimske večeri idealne su za planiranje nadolazeće vrtlarske sezone. U moru industrijski proizvedene hrane smatram da nema ništa ljepše od uzgoja vlastitog voća i povrća. Međutim, da bi uzgoj bio uspješan, potrebno je pomno i detaljno planiranje.
Na početku svoje vrtlarske karijere i sama sam se ponekad gubila u količini nepotrebnih informacija. Na svom Facebook-profilu “Marica vrtlarica” već dulje pratim priče i probleme s kojima se, kroz sezonu, susreću ljudi koji se kao i ja bave vrtlarstvom iz gušta. No, kada uđete u dubinu problema, shvatit ćete da je vrtlarstvo jednostavno i da daje rezultate na koje ćete biti ponosni.
Za početak, treba biti realan u svojim prohtjevima. Naime, ako nešto ne uspijeva rasti u vašem vrtu ili na balkonu, jednostavno odustanite od toga!
Treba slušati prirodu
Godinama sam se borila protiv vjetrenjača uvjeravajući sebe da sam pametnija od prirode. Pokušavala sam uzgajati bademe i masline, kao i blitvu, a sve je rezultiralo gubitkom vremena, živaca te novca. Kako se moj vrt nalazi u okolici Zagreba, za bademe i masline zime su prejake i u veljači, kada bademi počinju cvasti, temperature su daleko ispod nule. Blitva je pak svakom novom sjetvom sve više mamila srne u novo pustošenje vrta. Nakon bezbroj neuspješnih pokušaja, sa sigurnošću mogu reći da treba slušati prirodu.
Stoga, nakon pametnog odabira biljaka, sljedeći je korak odrediti njihovu količinu. Sastavite popis te obratite pažnju koliko vremena možete posvetiti vrtu. To je važno zato što su neke biljke vrlo zahtjevne za održavanje, pa ako nemate vremena svaki dan zalijevati ih, okapati i prihranjivati, možda je bolje odustati. Kao primjer mogu navesti rajčicu koja osim redovitog zalijevanja traži plijevljenje, prskanje zaštitnim sredstvima, povezivanje, pinciranje i sl.
Ako nemate vremena, radije odaberite biljke jednostavnije za uzgoj kao što su salata, rotkvica, jagode, tikvice, mrkva, peršin, celer, blitva, grašak, luk, češnjak i npr. mahune.
Potom je potrebno obratiti pozornost na plodored. Život komplicira jedino ako niste napravili popis što ćete saditi. Sve ostalo je dječja igra. Plodored, kako ga ja volim nazivati „sezonska seoba biljaka“, primjenjuje se zato što sadnja biljaka godinama na istom mjestu može poprilično iscrpiti vrtno tlo. U takvom tlu utočište pronalaze različite štetočine, ali i štetne gljivične i druge bolesti, a najbolje uspijeva samo korov. Međutim, dobrim planom izmjene usjeva biljke će imati optimalne uvjete za rast, a time biti otpornije na bolesti i štetnike.
Poštujući pravilo plodoreda možemo sa sigurnošću odrediti kakvo ćemo gnojivo i u kojim količinama koristiti. Tako se zreli stajski gnoj u tlu razgrađuje iduće tri godine, a primjenjuje se prije uzgoja povrća koje ima velike potrebe za hranivima kao što su kupusnjače, tikvenjače, rajčica, krumpir, kukuruz i blitva. Treba pak napomenuti da gnojenje stajskim gnojem može uzrokovati velike štete u obliku truleži kod mahunarki i lukovičastog povrća.
Izrada plodoreda
Kod plodoreda, vrt je potrebno podijeliti na tri podjednaka polja koja ćete označiti abecednim ili numeričkim redom. Tako ćete ono polje na kojem je bila 3. grupa povrća na jesen pognojiti stajskim gnojem. U proljeće sljedeće sezone na to polje doći će povrće iz grupe 1. Na ovaj će način u iduće tri godine cijeli povrtnjak biti pognojen stajskim gnojem. Ako je vaš povrtnjak mali i ne planirate ga gnojiti stajskim gnojivom te se držati plodoreda, varate se. Za svaki povrtnjak, bez obzira na njegovu veličinu, plodored je važan.
Sljedeća stavka na koju treba obratiti pozornost jesu dobri i loši susjedi. Kao i ljudi, ni biljke ne podnose neke svoje jedinke. Na vlastite oči uvjerila sam se da visoke mahune ne rode ako se sade pokraj niskih, grašak cvjeta, ali ne donosi plod ako se sadi pored cvjetače, a paprika uopće ne cvate ako se pored nje sadi mrkva. Dobri susjedi pak pozitivno utječu na rast, štite od bolesti i štetočina.
Tako krastavci vole blizinu bosiljka, kamilica je odličan susjed kupusnjačama, grahoricama, salati, blitvi i špinatu, češnjak jača otpornost biljaka na plijesan te ostale gljivične bolesti, bosiljak pojačava okus rajčice, a salata je odličan susjed i idealna kultura za popunjavanje praznih dijelova gredice svim biljkama osim peršinu, grahu i cikli. Treba napomenuti da su tikvenjače podosta nevjerne biljke, što znači da se različite sorte vole križati, pa je dobro saditi ih na različitim dijelovima vrta ili samo jednu sortu po sezoni.
Ne zaboravite u plan vrta ubaciti začinsko bilje i cvijeće. Za uzgoj su najjednostavniji bosiljak, peršin, celer, vlasac i kamilica. Osim što su dobri susjedi većini biljaka, potiču rast, odbijaju štetnike i bolesti, dekorativne su biljke koje dobro uspijevaju i u ukrasnim teglama, a prikladne su za pripremu čajeva ili kao začini u raznim jelima. Od jednogodišnjeg cvijeća u vrtu su obvezne kadife, cinije i neveni.
Osim što privlače pčele, djeluju vrlo dekorativno, čime uljepšavaju vrtne gredice, a neke od njih (neven) možete koristiti i u vlastitoj kozmetici.
Ovo su neke od smjernica za kvalitetno planiranje vrta. Nije tako komplicirano, zar ne? I zapamtite, vrtlarstvo je jako jednostavno, traži malo ljubavi i pažnje, a daje ono najbolje rezultate
>>Do savršenog vrta ili balkona uz pomoć virtualnih stručnjaka