Sistem vertikalnih vrtova trend je u gradskim sredinama jer omogućava uzgoj biljnih i cvjetnih kultura na površini koja zbog svog položaja ne zauzima puno mjesta u ionako skučenim radnim i životnim prostorima.
Ovakav uzgoj biljaka nije ništa manje uspješan nego u horizontalnim vrtovima – razvijaju se, rastu i održavaju bez problema na vertikalnim površinama, a jedino što im je potrebno jest čvrsta podloga, dovoljno svjetlosti i redovito zalijevanje. Jedan takav vrt osmislio je i Matija Špoljar, a posebnost njegova koncepta jest što ima društveni značaj.
Naime, njegov vertikalni vrt osmišljen je ponajprije za zajedničke prostore stambenih zgrada iako se može koristiti gdje god je to moguće – u stanovima, uredima, javnim prostorima...
Građenje odnosa
Osim estetske komponente unošenja daška prirode i zelenila u prostor, ovaj projekt postavljen u zajedničkom ulazu u zgradu ili stubištu ima i jednu važniju namjenu.
- Ovakav bi vrt uspio se ako je prostor dovoljno osvijetljen te ako bi se stanari redovno brinuli o zdravlju biljaka. Tako bi se stanari zgrade povezali i gradili odnose jer bi kroz brigu o svojim biljkama na zajedničkim prostorima provodili vrijeme jedni s drugima te bi se bolje upoznali međusobno – otkriva Matija Špoljar.
Njegovo idejno rješenje vertikalnog vrta plod je projekta u kojem su studenti industrijskog dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu kreirali koncept urbanog vrtlarenja. Matija je odabrao vertikalni vrta kako bi se zajednički prostori stambenih zgrada iskoristili za sadnju bilja i cvijeća.
Za djecu i starije
Kako je u zajedničkim prostorima zgrada uvijek iskorišten svaki centimetar, vertikalni je vrt idealno rješenje – za ovakav koncept uvijek će se uspjeti naći mjesta. Proizvod je dizajniran tako da se kutije odnosno tegle mogu postavljati jedna iznad druge na zidni nosač. Na jedan nosač može se postaviti sedam kutija te se svaka može posebno vaditi ako je potrebno.
- Proizvod dopušta korisnicima da sami, ovisno o prostoru, postavljaju vrt u različitim kompozicijama, uz stepenice, u hodnik i slično, a može se postavljati i na balkone ili u stanove. Kutije su poprilično lagane budući da su od plastike pa vrtom mogu rukovati i djeca te stariji ljudi – ističe Matija koji se trenutačno bavi izradom magistarskog rada te dizajnom eksterijera studentske formule.
Iako ga produkt-dizajn veseli jer nema ograničenja te je svaki projekt potpuno drugačiji, Matija ipak posebnu strast gaji prema dizajnu automobila. Želio bi steći profesionalna iskustva radeći u inozemstvu, a jednoga dana otvoriti svoj studio u Zagrebu.
dizajn kao dizajn je OK,..ali di si baš to sparkiral na stepenice,..koje po pravilu moraju biti čisti vatrogasni koridor u slučaju požara, ljudi nisu svi isti, pa neće paziti na to, bacat će smeće u to i slično....