Priroda zna odgovore na brojna pitanja, dobro su to znali i naši stari. A svoje znanje o vrijednosti i moći samoniklog bilja Emir Komić, pravi moderni prosvjetitelj i autor projekta i knjige “Samoniklo bilje u prehrani”, već petu godinu prenosi osnovnoškolcima. Njegova predavanja slušalo je više od 4000 školaraca. Kako to izgleda, uvjerili smo se u rovinjskoj Osnovnoj školi Jurja Dobrile, zajedno s učenicima šestih razreda. Hrvatska je bogata biljkama, a dokaz za to popis je flore iz 2011. u kojem su zabilježene 5553 različite biljne vrste. Od toga je 1000 jestivih, a 800 biljnih vrsta je ljekovito. Po bioraznolikosti prednjačimo u odnosu na druge zemlje. Velika Britanija, npr., ima oko 1200 različitih biljnih vrsta, a toliko ih je kod nas samo na otoku Cresu.
LOVOR - Poznato je da se koristi kao začin u raznim jelima, no manje se zna da može poslužiti i u pripremanje slatke riže. Pomaže kod kašlja, a eterično ulje lovora dobro je protiv gljivica. Duško Marušić/PIXSELL
– Želim da mladi imaju pozitivan stav prema samoniklom bilju u prehrani, da se brinu o vlastitom zdravlju i odlaze u prirodu – kaže o svom projektu E. Komić. Prirodna biljna oaza nudi ključ za prevenciju mnogih bolesti povezanih s modernim načinom života. Samoniklo bilje bogato je vitaminima i mineralima, a djeca uče i o njegovu antibakterijskom i antistresnom djelovanju te snažnom utjecaju na jačanje imuniteta, za razliku od lijekova koji izazivaju i nuspojave. Biljke, baš kao i pčele, stvaraju prirodan antibiotik koji iz organizma uklanja bakterije, za razliku od sintetičkih antibiotika koji ubijaju i dobre bakterije.
MASLAČAK - Koristi se za salatu, korijen biljke može poslužiti kao zamjena za kavu. Neotvoreni pupovi mogu se konzervirati kao kapare. Lišće maslačka bogato je vitaminima, moćan je diuretik, a povoljan je i za ženske bolesti Duško Marušić/PIXSELL
– Za sigurnost u prepoznavanju i branju biljaka u prirodi valja se držati isključivo latinskog naziva, jedinog pravog biljnog imena i prezimena – kaže Komić jer ima i onih koje za čovjeka mogu biti kobne. – Izbjegavajte sve što sliči peršinu, među tim biljkama ima smrtno opasnih – upozorava. Kobna zamjena dviju izgledom vrlo sličnih biljki, medvjeđeg luka ili srijemuša i mrazovca, odnijela je i dva života. Valja zapamtiti, medvjeđi luk, za razliku od mrazovca, nikada ne raste na otvorenom polju, čistini, već isključivo uz rub šume.
KOSTRIŠ - Sličan je maslačku. Mladi, unutarnji listovi koriste se za salate, različita variva, u Istri poznate maneštre. Bogat je željezom i vitaminom C Duško Marušić/PIXSELL
Svaki kraj ima svoj uvriježeni naziv za biljku, kopriva se u Pazinu naziva pokriva. Idealna je za sve koji pate od manjka željeza. Osobito u proljeće, kada mnogi osjećaju umor i iscrpljenost, a kopriva ima pravu snagu djelovanja, posebno svježa, usitnjena u blenderu s dodatkom meda. Slično koprivi je i drvo koprivić, u Istri poznata ladonja, čiji su listovi identični koprivi. Jestiv je i maslačak, čiji se korijen nekada koristio kao kavovina, zamjena za kavu, baš kao i cikorija. Hmelj, bogat vitaminom C i kalijem, osim za izradu piva, priprema se i jede poput šparoge. Štavelj, biljka velikih listova, korisna je za željezo u krvi, a šipak je blagotvoran zbog velike količine vitamina C. Jestive i ljekovite su i šparoge, jaglac, podbijel. Listovi i cvjetovi jaglaca koriste se kao salata, a korijen za sirup protiv kašlja, prehlada, bronhitisa. Podbijel, okusa između vanilije i mente, odličan u slatkim i slanim varijantama, pa čak i u lazanjama, rabi se za izradu sirupa protiv kašlja i uporne promuklosti. Kašalj liječi i sirup od lovora, a kao začin jelima daje jedinstven okus.
KOROMAČ - Osim za slatka i slana jela, čaj od koromača prvi je čaj koji bebe piju protiv grčeva. Koromač je ujedno jestiva biljka, začin i lijek Duško Marušić/PIXSELL
Od planike se dobiva rijedak i iznimno cijenjen med, prirodni antioksidans. Od gospine trave, kantariona ili rupičaste pljuskavice često se radi ulje, no valja ga koristiti samo poslije sunčanja.
– Bere se gornji dio biljke i zajedno s maslinovim uljem stavlja u prozirnu staklenku. Na suncu ostaje tri do četiri tjedna – objašnjava Komić. Liječi oštećenja na koži, mast je odlična za opekline. Poslije njihove primjene ne smije se na sunce, suprotno od stolisnika ili hajdučke trave, koji ima zaštitni faktor. Kao čaj djeluje protuupalno i antibakterijski, a blagotvoran je kod oštećenja kože. Crni sljez, osim u kolačićima, veliki je prijatelj čovjekova zdravlja. Koristi se kao čaj, za obloge i kupke za ruke i noge.
KOPRIVA - Svježa žari, ali se kuhanjem pretvara u blago i ukusno jelo, bogata je željezom i blagotvorno utječe na cijeli organizam Duško Marušić/PIXSELL
Isprobajte recepte za ljekovite pripravke koje je dala prof. dr. Kroata Hazler Pilepić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Slani namaz od svježeg sira i koprive
SASTOJCI: 200 grama koprive, 500 grama posnog svježeg sira, 1 kiselo vrhnje, malo soli.
PRIPREMA: Koprivu kuhati 15-ak minuta, dok ne omekša (kao špinat), ocijediti i usitniti nožem. Tako narezanu koprivu staviti u sir kojemu na kraju treba dodati jedno kiselo vrhnje i malo soli.
Slatki namaz od jabuka i koromač
SASTOJCI: 2 kilograma oguljenih i na kockice narezanih jabuka, 200 grama šećera, stručak svježeg koromača.
PRIPREMA: Nakon što se jabuke i šećer skuhaju, nožem sitno narezati svježi koromač, a potom sve zajedno usitniti štapnim mikserom.
Sirup protiv kašlja od lovora
SASTOJCI: Na 2 do 2,5 dl vode ide 20 listova lovora srednje veličine i 2 dl šećera (jedna čaša) te jedan cijeli limun izrezan na ploške.
PRIPREMA: Sve zajedno kuhati dok se ne dobije gustoća sirupa. Ocijediti, ohladiti te je potom sirup spreman za korištenje. Umjesto šećera, može se koristiti med, no on se dodaje nakon što se tekućina ohladi. Sirup traje 20-ak dana, no obvezno ga je držati u hladnjaku. Uzeti jednu do dvije jušne žlice tri puta na dan.
Mast za opekline od gospine trave i lavande
SASTOJCI: Za 100 grama masti potrebno je 30 grama pčelinjeg voska, 70 grama ulja gospine trave i 20 kapi eteričnog ulja lavande
PRIPREMA: U vatrostalnoj posudi na parnoj kupelji rastopiti pčelinji vosak (napomena: vosak se ne smije izravno stavljati na izvor topline), maknuti s vatre te dodati ulje gospine trave i kapi eteričnog ulja lavande. Ostaviti da se ohladi, smjesa mora postati kompaktna. Mast može trajati do tri godine.
Samoniklo bilje:
LOVOR - Poznato je da se koristi kao začin u raznim jelima, no manje se zna da može poslužiti i u pripremanje slatke riže. Pomaže kod kašlja, a eterično ulje lovora dobro je protiv gljivica.
KOSTRIŠ - Sličan je maslačku. Mladi, unutarnji listovi koriste se za salate, različita variva, u Istri poznate maneštre. Bogat je željezom i vitaminom C
MASLAČAK - Koristi se za salatu, korijen biljke može poslužiti kao zamjena za kavu. Neotvoreni pupovi mogu se konzervirati kao kapare. Lišće maslačka bogato je vitaminima, moćan je diuretik, a povoljan je i za ženske bolesti
VEPRINA - Mlada biljka nalik je šparogi. Razlikuje se primorska i kontinentalna veprina, koja je strogo zaštićena biljka. Mladi izdanak veprine odličan je u rižotu, lazanjama. Ljekovit je i korijen veprine, a poboljšava cirkulaciju
KOROMAČ - Osim za slatka i slana jela, čaj od koromača prvi je čaj koji bebe piju protiv grčeva. Koromač je ujedno jestiva biljka, začin i lijek
KOPRIVA - Svježa žari, ali se kuhanjem pretvara u blago i ukusno jelo, bogata je željezom i blagotvorno utječe na cijeli organizam