Svibanj je odličan mjesec za radove u vrtu te za sadnju omiljenih kultura koje dozrijevaju tijekom ljeta i rane jeseni. Početkom svibnja možete posijati kupusnjače za kasnije rasađivanje u lipnju, kukuruz, luk, mrkvu, peršin, rotkvice, blitvu, ciklu, rikulu, pastrnjak, salatu, cvijeće i začinsko bilje... zapravo gotovo sve. Jednogodišnje cvijeće sijemo tijekom cijelog svibnja, dok dvogodišnje i trajnice možemo sijati čak i u lipnju.
Osim sjetve, u svibnju je vrijeme za sadnju presadnica paprike i rajčica na otvorenom – nakon što prestane opasnost za mraz i prehladni vjetar koji ih može uništiti. Ako niste stigli posijati rajčice i paprike, u svibnju se možete okušati i u njihovoj sjetvi direktno na otvorenom. Grašak u svibnju treba potpornje za rast da se ne bi previše polegnuo. Također, razmislite o zaštiti od ptica koje jako vole mladice graška, pa vam ga tako mogu uništiti – stavite šuškave vrećice, stare CD-e i slično kako biste odvratili ptice od gredica graška. Napravite to isto s voćkama – pogotovo trešnjama.
Vrijeme je i za rasađivanje salate po vrtu kako se ne bi gušila ako je preblizu posijana i kako bi se mogla razviti u lijepe glavice. Za presađivanje uvijek radije birajte razdoblje pred kišu – da morate što manje zalijevati i da presadnice što bolje podnesu šok od presađivanja. Sve manje niknule biljčice potrebno je na vrijeme osloboditi korova kako ih on ne bi zagušio i onemogućio im rast. Također, razmislite i o malčiranju u vrtu. U svibnju već možete i u berbu u vrtu: mladi luk, češnjak, rotkvice, mladi grašak, bob, špinat, salata ... naravno, sve ovisi kada ste što sijali. A dozrijevaju i jagode i trešnje.
U svibnju se bere i ljekovito bilje, pa ne zaboravite nabrati i osušiti koprivu, majčinu dušicu, matičnjak, trputac, bazgu, bagrem... Voćke, nezaobilazan dio korisnoga vrta, nakon cvatnje plitko okopajte pa krug tla ispod krošnje prekrijte grubim kompostom. Uočite li da su se vrhovi grančica i cvjetovi na njima osušili, odmah ih odrežite. Ne razbacujte odrezane grančice po tlu, nego sve prikupite i uklonite. Redovito okopavajte, plijevite i rahlite jagode, a kad počnu dozrijevati berite ih rano ujutro. Pokupite pritom i sve natrule plodove kako biste spriječili širenje bolesti. Otpatke u kompostištu valjalo bi tijekom ovoga mjeseca prebaciti i prozračiti kako bi se ubrzala razgradnja organskih tvari, osobito ako se širi neugodan miris, ako ima mnogo mušica i ako je hrpa premokra. U ukrasnom dijelu vrta u svibnju ima mnogo posla.
Valja orezati živicu i pokositi tatinu. Kosite li novi travnjak koji ste zasnovali ovoga proljeća, noževe na kosilici podesite najmanje na 5 cm iznad tla, tako da ne oštetite mladu, tek izniklu travu. Pokošenu travu odmah izgrabljajte; ne ostavljajte je na tratini jer će oštetiti mlade nježne busenove na kojima leži. Želite li da vrt uvijek bude uredan, travu kosite svakih desetak dana, prema potrebi i češće. Tulipane, narcise i slično otporno lukovičasto cvijeće malo dotjerajte: odrežite sve ocvale cvjetove kako se ne bi stvarali plodovi i u njima sjemenke jer to iscrpljuje biljke. To će omogućiti da se dobro razviju lukovice i u njima začeci cvjetova za sljedeće proljeće. Nakon cvatnje odrežite uvenule cvjetove jorgovana.
Ocvale cvjetove ruža, jorgovana, i ostalog ukrasnog bilja koje u ovo doba cvate ili završava cvatnjom, također redovito uklanjajte kako ne bi nagrđivale vrt. Do sredine svibnja trebalo bi posaditi flance kadifica, cinija, kunica, begonija, gazanija, skrletnih kadulja, zajčeka, celozija, lobelija i drugih jednoljetnica koje ste kupili ili sami uzgojili u posudama ili u klijalištu. Ne sadite ih u pravilne redove, nego ih što prirodnije rasporedite na gredicama.