Kolumna

Morski luk: tonik za srce, bubrege i jetru znan već 27 stoljeća

Foto: Ivan Lesinger
morski luk
Foto: Ivan Lesinger
morski luk
26.03.2016.
u 09:00
Ljekovita svojstva ovog lukova srodnika bila su poznata starim civilizacijama još u 6. stoljeću prije Krista, a rabi se i danas
Pogledaj originalni članak

Morski luk rabio je za liječenje Pitagora u 6. st. pr.n.e. Egipćanima je bio vrlo važna ljekovita biljka kojom su liječili vodene bolesti te su joj podigli i hram.

Njegovo ime Scilla grčka je riječ koja znači pokrenuti ili uznemiriti, a uz maritima (morski), Carl Linneaus dodaje još i Urginea, po imenu alžirskog plemena Ben Urgin. O morskom luku pisali su još i Teofrast, Homer, Plinije i dr. Arapi sade morski luk u blizini grobova da ih štiti te između polja ječma kao označivač parcele, a Beduini kao sredstvo za deratizaciju.

Foto: Thinkstock

Pučka medicina poznaje morski luk kao veliki i dobar lijek za: srce jer potiče cirkulaciju, pojačava snagu kontrakcije srčanog mišića, liječi srčane tegobe i vodu u osrčju, jača slabo srce, liječi aterosklerozu srčane aorte, aneurizmu aorte, slabosti srčanih zalisaka lijeve pretkomore i lijeve komore, srčane slabosti. Pomaže i kod jake aritmije, djeluje kao kardiotonik, ublažava tegobe s venama, ali i vodene bolesti kao što su ascites s cirozom jetara, nakupljanje tekućine oko organa i u zglobovima, edeme – otekline.

Pripravci od morskog luka preporučuju se kod bolesti karcinoma, dijabetesa, oligurije, akutnog i kroničnog bronhitisa jer izvrsno rastvara gustu sluz pa je djelotvoran kod katara bronha i dišnih putova, kod astme, bronhopneumonije, alergijskog kašlja, dječjeg kašlja, hripavca, tegoba želuca i povraćanja, katara želuca i crijeva, zatvora, poremećenog pražnjenja crijeva, hemoroida (mast od listova).

Foto: Thinkstock

Pomaže i kod jetrenih bolesti kao što su dekompenzacija jetara, ciroza, otečena i masna jetra, ascites, ali i kod bubrežnih bolesti, tj. za kronične upale bubrega, slab rad bubrega, oštećenja, za jači rad bubrega, smanjuje ureu, za izbacivanje štetnih tvari iz organizma jer pročišćava bubrege, mjehur, želudac i crijeva, a služi i za izazivanje povraćanja. Dobar je kod bolesti kože, rana, oteklina, gljivica, infekcija, peruti, seboreje, reumatskih bolesti, neuroloških oboljenja.

Toksičnost: Scilain, scilipikrin, scilaren, scilin. Otrovni dijelovi biljke: Cijela biljka (ne koristi se u svježem obliku).

Simptomi trovanja: Svježi sok lukovice nadražuje kožu, izaziva crvenilo, mjehure i nekrozu.

Kontraindikacije: Ne preporučuje se osobama sa slabim želucem i akutnom upalom bubrega, kao i biljna uporaba zajedno s pustarikom te nekim lijekovima za srce.

Morski luk rabi se kao: detoksikant, diuretik, ekspektorant, emetik, kardik, kardiotonik, rubifacijens, tonikum. Dobar je i učinkovit otrov za miševe i štakore te za odbijanje kukaca itd. Morski luk poznat je i kao morska kapula, a može ga se naći diljem jadranske obale i na otocima.

* Recepte Ivana Lesingera za ljekovite pripravke potražite u Večernjaku četvrtkom na stranicama posvećenim vrtnim temama!

>>Vlasac: prirodan čistač krvi i zaštita od oksidativnog stresa

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.