U pučkoj biljnoj medicini dugo se vjerovalo da kapar nije dobar za jelo, dapače, da je štetan. Dioskurides je tvrdio da su afrički kapari štetni jer izazivaju jaku nadutost, dok Galen za arapske kapare kaže da su otrovni, a za libijske da su jako ljuti. Danas znamo da su najbolji kapari u Francuskoj, u okolici Nice, Marseillea i Toulona.
Druga su mu imena još i: grmac, kapari, kapra, kapri, kaprica, trnoviti kapar. Ajurvedska medicina rabi plod i koru kapara (Himsra) za liječenje: tegoba jetre i bubrega, želuca i to naročito kada je riječ o nadutosti, reumatskim tegobama – artritisu – gihtu – osteoporozi, anemiji, itd.Na našim otocima i priobalju kapari se od davnina rabe za liječenje i kao začin raznim jelima.
U pučkoj biljnoj medicini najviše se koristi korijen i kora korijena (analgetik, antihelmetic, detoksikant, diuretik, emenagog, ekspektorant, vazokonstriktor) kapara i to: za pojačano izlučivanje mokraće, za liječenje tegoba bubrega i mjehura, ženskih bolesti (maternica), bolesti jetre i slezene, za ispiranje usta, kao dodatak mastima za hemoroide, za sniženje visokog tlaka, za oboljenja gastrointestinalnog trakta i to infekcija, nadutosti, proljeva i crijevnih nametnika u liječenju gihta i reumatizma te kod teških oboljenja (rak).
Ekstrakt od korijena kapara rabi se kao kozmetičko pomagalo u slučaju crvenila lica ili crvenih pjega te za uklanjanje tragova od pucanja površinskih kapilara. Cvijet kapara koristi se u liječenju kašlja, infekcija oka (ispiranje) te raznih infekcija, a pupoljak protiv bolnih tegoba želuca i crijeva te kao laksativ (za čišćenje i protiv opstipacije). Cvjetni pupoljak rabi se u liječenju: kao antialergik (razne alergije) i antihistaminici (kod jakih histaminskih reakcija), kao laksativ, antihepatik kod tegoba s jetrom (ciroza jetre i akutni hepatitis), kao ekspektorant kod kašlja, a za vanjsku uporabu u liječenju infekcija oka (naročito sprečavaju stvaranje katarakte) te kao afrodizijak. Pravilno konzervirani cvjetni pupoljci koriste se u liječenju bolova želuca. U vanjskoj uporabi za liječenje kožnih bolesti, slabih kapilara, modrica i sl. Kora stabljike rabi se kod izgubljenog teka i za pojačano izlučivanje mokraće. Kao začin pomaže u probavljanju hrane i otvara apetit.
Čaj od cijele biljke rabimo za liječenje gljivične infekcije vagine. Zgnječeni listovi mogu se stavljati na bolna mjesta kao što su modrice i na bolne i gihtom zahvaćene zglobove.Kapar rabimo kao: analgetik, antibakterik, antimikrobik, antihelmetik, antihepatik, antiskorbut, antimikocid, aperitiv, antihemoroid, afrodizijak, depurativ, digestiv, diuretik, detoksikant, ekspektorant, emenagog, kozmetik, laksativ, tonik, vazokonstriktor.
to meni (I po dalmaciji) raste divlje na zidu ispod kuce u Dubrovniku