Svake sam nove sezone iznova radila pogrešku i presadnice ljutih papričica sijala kad i ostalo plodovito povrće. S obzirom na to da im treba između 110 i 150 dana od sjetve pa do ploda, uzgoj treba početi znatno ranije, pa sam se ove godine odlučila za sjetvu čak mjesec dana ranije nego inače.
Tako će za berbu dospjeti baš u vrijeme najintenzivnijeg roštiljanja, odnosno već početkom srpnja. Bez obzira da li ih volite ili smijete konzumirati, zbog jednostavnog uzgoja ove biljke idealne su za otvaranje sjetvene sezone.
U najpopularnije vrste ubrajaju se cayenne, habanero, jalapeno i anaheim. Međutim, kod odabira treba pripaziti na ljutinu. Kruže priče da njihova ljutina dolazi isključivo iz sjemena, ali ona dolazi ponajviše iz dijelova u kojima je sjeme pričvršćeno za plod.
Vratimo se na njihov uzgoj. Kao dobra podloga za kvalitetan početak sjetve pokazala mi se mješavina gotovog supstrata za povrtnice i pijeska. Pijesak u ovoj ulozi pomaže stvaranju rahlijeg supstrata. Sjetvene posude punim do 2/3. Supstrat je potrebno dobro utisnuti čime se izbija zrak koji omogućava pretjerano zadržavanje vode, a time i zadržavanje vlage oko sjemena.
Pomozite si olovkom
Sjeme ljutih papričica sije se na dubinu od 2 cm. U tu svrhu poslužite se vrškom olovke. Tako ćete dobiti traženu dubinu, ali i veličinu rupice. Vlagu u tlu najlakše je održavati prskanjem jer jačim mlazom vode postoji mogućnost da sjeme ispliva na površinu, a sjetva propadne. Buduće presadnice valja držati na toplome, na oko 20 C. Uz ove uvjete kvalitetno sjeme trebalo bi niknuti za 8 dana. Nakon nicanja istu temperaturu treba održavati sljedećih 30 dana.
Slijedi presađivanje, koje u vrtlarstvu zovemo pikiranje, a sastoji se u tome da se presadnice premjeste u zasebne čašice radi bržeg rasta. Važno je napomenuti da mlade i krhke biljke ne uzimamo za listove, već ih hvatamo za stabljike. Slijedi vrijeme kada je presadnicama potrebna pojačana njega, odnosno treba im mnogo dnevnog svjetla i više gnojiva. Pravilo je da se prvo prihranjivanje učini kada biljčice dobiju dva prava lista, a drugo dva tjedna nakon. Presađivanje biljaka na stalno mjesto ovisi o vremenskim prilikama u vašem kraju. To je vrijeme kada znate da je prošla opasnost od jutarnjih mrazova.
Tlo u koje papričice presađujemo mora biti rahlo i po mogućnosti pognojeno stajskim gnojem još prošle jeseni. Prije presađivanja, poželjno je oštrim nožem odrezati svaki dulji korijen na biljci. Takvo prikraćivanje pomaže rastu biljke i pospješuje rast korijenskog sustava.
Prije sadnje zemlju treba zaliti, a papričice saditi sadilicom, s pomoću koje učinimo rupu toliko duboku da biljku posadimo do dubine prvih listova, te je ponovno dobro zalijemo. Ukorjenjivanje traje još dva tjedna i za to vrijeme treba pripaziti da biljke ne budu „žedne“. Zalijevanjem se na površini stvori pokorica koju treba rastresti laganim okopavanjem, jer kroz kapilare koje su nastale u tlu oko biljke na posušenoj zemlji voda brzo isparava. Želite li bujnu biljku s mnogo kvalitetnih plodova, valja je prikratiti kada naraste na visinu od 20 centimetara.
Kako ugasiti “požar”
Kada smo kod plodova, nemojte se zavarati njihovim simpatičnim oblikom, jer mogu izazvati požar u ustima – doslovno! Kao vatrogasni aparat poslužit će čaša mlijeka ili jogurta, ali i strpljenje, jer ljutina obično prolazi za 10-ak minuta. Zahvaljujući specifičnom okusu možete ih koristiti u svježem ili sušenom obliku, i to u svim mogućim jelima, od juha i variva pa sve do pečenja ili kolača. Zato, napravite malo mjesta za ovo društvo u sljedećem vrtu. Nećete biti razočarani!
>>Sjetveni materijal i što je od njega uistinu važno