Savez za energetiku Hrvatske u okviru nacionalnog istraživanja javnog mijenja o 12 strateških područja zelenog gospodarstva objavio je rezultate prvog istraživanja o temi (energetski) održive arhitekture.
- Ovo se istraživanje provodilo tijekom mjeseca veljače i u njemu je sudjelovalo više od 2,5 tisuće ispitanika, a s ciljem analize stava građana o pitanjima (energetski) održive arhitekture. Rezultati istraživanja pomogli su i u otkrivanju glavnih prepreka za snažniji razvoj ovoga sektora, a u budućnosti će poslužiti i za izradu modela poticanja i jačanja istog. Za potrebe objave javne analize obrađen je samo dio pitanja i to metodom isticanja najvažnijih pokazatelji - istaknuo je predsjednik Saveza za energetiku Hrvatske Tomislav Marjanović.
Prema provedenom istraživanju 78,46 posto ispitanika upoznato je s pojmom (energetski) održive arhitekture, dok 21,54 posto ne zna što taj pojam znači. Nadalje, 73,26 posto ispitanika izjasnilo se kako ne živi u građevini projektiranoj po principima (energetski) održive arhitekture.
Brojke govore kako 68,29 posto ispitanika smatra kako (energetski) održiva arhitektura povećava cijenu koštanja 1 m2 prostora. Uz to, 47,92 posto ispitanika smatra kako je (energetski) održiva arhitektura skuplja u odnosu na klasičnu arhitekturu. 78,66 posto ispitanika smatra kako je toplinska ugoda zimi najvažniji kriterij prilikom planiranja (energetski) održive građevine, dok su po pitanju toplinske ugode ljeti, akustične i vizualne udobnosti gotovo podijeljeni.
U vrlo malom postotku korisnici su naveli da funkcionalnost znači pristupačnost za invalide te prihvatljivost za bicikle. 53,85 posto ispitanika smatra kako je u skupini kriterija vezanih uz dizajn (energetski) održive arhitekture najvažniji kriterij upravo kvaliteta dizajna, 41,88 posto urbanistička kvaliteta, dok svega 2,56 posto umjetnost u gradnji.
Posebno zanimljivi su rezultati istraživanja o performansama novih građevina u Hrvatskoj, a 53,36 posto ispitanika smatra da je dizajn eksterijera novih građevina uravnotežen.
Gotovo u podjednakom omjeru vlada mišljenje o dizajnu interijera, životnom i radnom prostoru, komforu, rasvjeti, razini buke te produktivnosti. S aspekta osobnog značenja, 68,20 posto ispitanika ocijenilo je s ocjenom pet odnosno iznimno važnim životni prostor, 53,46 posto dizajn interijera, 53,24 posto komfor, 51,15 posto rasvjetu i 50,46 posto razinu buke. 49,77 posto ispitanika smatra kako je prilikom planiranja novih građevina najvažnija financijska održivost, dok 31,16 posto smatra da je to okolišna održivost.
Po pitanju društvene održivosti i primjene inovacija ispitanici su podijeljeni. 95,35 posto ispitanika smatra kako građevina izgrađena po načelima (energetski) održive arhitekture doprinosi zaštiti okoliša. 61,21 posto ispitanika bi po vanjskom izgledu građevine prepoznalo da je ona sagrađena po principu (energetski) održive arhitekture. 90,14 posto ispitanika s pojmom (energetski) održive arhitekture povezuje pojam energetske učinkovitosti.
Većina ispitanika smatra da je internet najefikasniji način za javno širenje, ali važnim smatraju i televiziju i radio, seminare, radionice i konferencije te jumbo plakate. Vrlo zanimljiv podatak je da čak 55,92 posto ispitanika ne vjeruje u potpunosti u sustav energetskog razreda građevina, a u gotovo podjednakom postotku ispitanici u potpunosti ne vjeruju općenito u sustav energetske certifikacije građevina.
Ako gledamo povjerenje u arhitekte, 54,55 posto ispitanika smatra kako su domaći i strani arhitekti podjednako dobri. Ako gledamo samo odnos domaćih i stranih arhitekata, 57,89 posto ispitanika više vjeruje stranim arhitektima.
>>Plan do 2030.: "zelena gradnja" bit će glavni zamašnjak građevinskog sektora
upravo je slaba informiranost razlogom što samo 55% građana ne vjeruje u energetsko certificiranje - kad bi građani znali da takvo ruglo ne postoji gotovo nigdje u svijetu, u "sustav" ne bi vjerovao nitko. sama koncepcija u kojoj krajobrazni arhitekt ili građevinac-statičar preko noći postaje stručnjak za energetiku - nakon jednotjednog tečaja - očito pokazuje da tu nešto smrdi do neba. kad se tome doda prisila izdavanja certrifikata za stare građevine čiji vlasnici niti traže poticaje niti imaju sredstava za obnovu - onda postaje jasno da je riječ o grubom i primitivnom haraču, čija jedina srvrha je da osigura neprripadnu materijalnu korist određenim interesnim skupinama, slično kao i naknade za javne bilježnike i odvjetnike. u svijetu postoje vrlo razvijeni alati za energetsko modeliranje, koji mogu dati vrlo pouzdane podatke i jako su korisni za procjene velikih građevine koji puno troše ( a ne bogačkih hiža gdje žive ljudi koji jedva preživljavaju i koji se moraju grijati da se ne smrznu). kod nas takvi stručni alati ne dolaze niti u obzir jer ih mogu koristiti samo stručnjaci koji se doista razumiju u energetiku i joji se energetikom dugotrajno i karijerno bave. no stručnjaci su kod nas prognana vrsta - novci se zgrću tako da se od ministarstva dobije formalni papir, licencu za nešto, i onda se "udara harač". zato svi koji neku struku dobro poznaju moraju iseljavati iz hrvatske.