Kolumna

Divlja biljka ublažava tegobe dišnog sustava i liječi kožne probleme

Foto: Ivan Lesinger
kukuta
Foto: Ivan Lesinger
kukuta
Foto: Ivan Lesinger
kukuta
25.10.2015.
u 10:15
Najpoznatija je uporaba kukute u liječenju:kožnih bolesti kao što su novotvorine tumorskog porijekla, psorijaza, herpes i sl. na koje se stavljaju oblozi ili flasteri od svježe biljke te mast
Pogledaj originalni članak

Kukuta ime dobiva po grčkoj riječi konenion – otrovan napitak koji se radi od soka kukute, i latinske riječi maculatum – pjegav. Biljka je to kojom su se u prošlosti izvršavale smrtne kazne u staroj Grčkoj, a veliki je broj onih koje su tim otrovom otrovali razni trovači. Platon opisuje smaknuće Sokrata 399. g. pr.n.e. otrovom u kojem je bila i velika kukuta. Svijest je očuvana do smrti. “Hladnim putem do Hada” nazivali su stari Grci takvu smrt. Za pripremu raznih preparata preporučuje se branje potpuno mlade biljke i cvijeta jer tada sadrže najmanju količinu otrovnih alkaloida.

Oprezno koristiti

Svježi sok biljke jak je otrov koji se koristi u farmaceutskoj industriji. Sjeme je najotrovniji dio biljke jer sadrži najviše koniina i srodnih alkaloida. Pri branju se događa da se zamijeni kukuta s peršinom, i to su najčešći slučajevi trovanja. Toksičnost: koniin – djeluje nadražajno i paralitički na živčani sustav. Koniin ima suprotan učinak od strihnina pa se rabi kao protuotrov te u liječenju tetanusa. Smrtna doza koniina za čovjeka iznosi 0,5-1 gram.Otrovni dijelovi biljke: list, cvijet, zreo plod, korijen, sjeme, stabljika, mladi izdanci. Simptomi trovanja: glavobolja, vrtoglavica, konvulzije, širenje zjenice oka, žeđ, povraćanje, koma itd. Prva pomoć: izazivati česta povraćanja uz davanje medicinskog drvenog ugljena do dobivanja liječničke pomoći.

Foto: Ivan Lesinger

Pučka medicina bilježi uporabu ove jako otrovne biljke u svježem stanju, i to za pripremu tinktura i masti, kao i za neposrednu uporabu u obliku raznih obloga. Najpoznatija je uporaba kukute u liječenju:kožnih bolesti kao što su novotvorine tumorskog porijekla, psorijaza, herpes i sl. na koje se stavljaju oblozi ili flasteri od svježe biljke te mast; zatim u liječenju živčanih bolesti kao što su poremećaji ponašanja, grčevi, nekontrolirani živčani pokreti, Parkinsonova bolest, mišićni grčevi; te u liječenju bolesti respiratornih organa kao što su jak nadražujući kašalj, astma, kronični bronhitis; želučano-crijevnih bolesti, kod povećane želučane kiseline, grčeva u dvanaesniku, poremećaja u probavljanju hrane i crijevnih parazita, zaraznih bolesti poput sifilisa.

Kako uzimati

Za liječenje se preporučuje uzimati: prašak/usitnjeni suhi list (1-3 g na dan), ekstrakt iz listova (5 do 10 kapi s vodom na dan), tekući ekstrakt od svježeg sjemena (2-5 kapi na dan s vodom ili čajem), tinkturu od sjemena (20 kapi na dan).

* Recepte Ivana Lesingera za pripravke od ljekovitog bilja potražite u Večernjaku četvrtkom u prilogu Dom&vrt!

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
14:56 25.10.2015.

ma ko ce to spravljat sjedne strane otrov a sdruge lijek nemojte to pisat jer ce se ljudi potrovat a vi biti krivi radi nepotpunih informacija o pripravku i konzumaciji te i takove biljke