Od početka 2016. krenuo je novi val pada kamatnih stopa na kredite, što je direktna posljedica duljeg razdoblja snižavanja europskih, ali i nacionalnih referentnih stopa.
Nove, povoljnije kamatne stope u većini banaka zahvatile su i kredite konvertirane iz švicarskog franka.U posljednje dvije godine hrvatske su banke više puta snižavale kamatne stope na kredite, i stare i nove.
– OTP banka nudi cijeli niz kredita po posebno povoljnim uvjetima: stambene kredite u eurima s fiksnom kamatnom stopom za prve tri godine otplate već od 2,99 posto (EKS 4,88 posto) te stambene kredite u kunama s fiksnom kamatnom stopom 4,35 posto (EKS 4,81% posto) za prvih pet godina otplate – objašnjavaju iz OTP banke.
Inače, pri odobravanju stambenih kredita svaka od hrvatskih banka internim aktima propisuje zahtijevanu kreditnu sposobnost.
Iznos kredita koji se može podići određen je potencijalnim anuitetom tj. iznosom neopterećenih mjesečnih primanja, dijela koji ostaje nakon podmirenja obaveza po svim kreditima. U većini slučajeva neopterećeni dio plaće mora iznositi barem 2/3 prosječne plaće isplaćene u RH u prethodnoj godini.
Novost su i tzv. zeleni krediti koji potiču, uz nižu kamatnu stopu, kupnju niskoenergetskih domova ili obnovu s ciljem smanjenja emisije energije.
– Sunčani krediti, namijenjeni kupnji stana ili kuće energetskog razreda B, A i A+ ili višeg energetskog razreda te poboljšanju energetske učinkovitosti doma, dostupni su uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99 – napominju iz OTP banke.
U PBZ-u pak ističu Energo dom kredite kojima se mogu financirati kupovina i gradnja stambene nekretnine energetskog razreda A, A+ i B te poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih nekretnina (obnova fasade i krova, zamjena vanjske stolarije, zamjena načina grijanja radi poboljšanja energetske učinkovitosti). Cijeli iznos kredita plasira se na temelju adekvatne dokumentacije.
Još uvijek više nego u EU
Zbog situacije s kreditima u francima danas građani sve više traže kunske kredite, štoviše može se reći da dugoročni krediti, primjerice stambeni, danas primarno otpadaju na kunske kredite pa stoga ne čudi da ih nudi sve više banaka i to po znatno povoljnijim stopama nego, primjerice, 2014.
No unatoč smanjenju kamata, kamate na kredite u nas su i dalje više nego u ustalim članicama EU. Bankari kažu da će tako ostati sve dok se ne smanje javna potrošnja i dug te tako poveća kreditni rejting zemlje.