Novi Obiteljski zakon, koji je u primjeni od 1. rujna ove godine, unosi brojne novosti i u upravljanju bračnom stečevinom, odnosno nekretninama koje su stečene u braku ili izvanbračnoj zajednici, što se odražava i na poslovanje banke u procesu odobravanja kredita i prikupljanja potrebne dokumentacije. Dakle, Zakonom se propisuje da je u slučaju otuđenja (npr. prodaje) ili opterećenja (npr. zasnivanja založnog prava) na nekretnini koja je bračna/izvanbračna stečevina, potrebna pisana suglasnost bračnog odnosno izvanbračnog druga vlasnika nekretnine.
Potpis bračnog druga mora biti ovjeren kod javnog bilježnika.
Ovjera kod bilježnika
U skladu s navedenim, banka će tražitelja kredita, prije zaprimanja zahtjeva za kredit, upozoriti da je za otuđenje i opterećenje nekretnine koja je bračna/izvanbračna stečevina, potrebna suglasnost drugog bračnog/izvanbračnog druga. Trenutačni vlasnik nekretnine koja se kupuje ili zalaže mora priložiti banci izjavu da nekretnina nije bračna/izvanbračna stečevina.
Ako je nekretnina bračna/izvanbračna stečevina, nužno je priložiti suglasnost bračnog/izvanbračnog druga za otuđenje i/ili opterećenje predmetne nekretnine. Izjava vlasnika da nekretnina nije bračna/izvanbračna stečevina odnosno suglasnost za otuđenje i/ili opterećenje bračnog/izvanbračnog druga može biti samostalni dokument ili može biti sadržana u predugovoru/ugovoru o kupoprodaji.
Ne može ni najam
Novi Zakon kontrolira i područje iznajmljivanja nekretnina pa tako vlasnik nekretninu, ako je bračna/izvanbračna stečevina neće moći ni iznajmiti na dulje od godinu dana bez suglasnosti partnera.
Za otuđenje nekretnine, za uspostavu hipoteke ili najam dulji od godinu dana potrebna je pisana suglasnost ovjerena kod javnog bilježnika, najčešće sadržana u predugovoru i ugovoru o kupoprodaji nekretnine koji će bračni odnosno izvanbračni partneri supotpisati. Ovakvom odredbom nastoje se izbjeći situacije pri kojima bi jedan od supružnika na svoju ruku i bez znanja drugog prodao, opteretio hipotekom ili založnim pravom nekretninu koja se smatra zajedničkom bračnom imovinom, naročito obiteljski dom, čime se želi postići zajedničko i odgovorno upravljanje imovinom.
Međutim, važno je napomenuti da će se sudski postupci otpočeti ranije dovršiti po starom Obiteljskom zakonu, koji je uz nekoliko izmjena na snazi bio od 2003. godine.I dok je kod bračne stečevine stvar prilično jasna, a odnosi se na ono što je par zajedno stekao za trajanja braka, kod izvanbračne situacije stvari mogu biti ipak kompliciranije. Stoga, podsjetimo, izvanbračna zajednica je zajednica muškarca i žene koja traje dulje od tri godine ili kraće ako imaju dijete.
Tužba kao rješenje
Mnogi se pitaju što ako ipak dođe do prodaje nekretnine iz zajedničke bračne stečevine bez znanja drugog partnera? U tom slučaju oštećeni partner morat će polovinu novca od svog partnera potraživati sudskim putem. Ako zemljišno-knjižni vlasnik nekretnine pred agentima i kupcima nekretnine usmeno izjavljuje da nije u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, takva odredba trebala bi se unijeti u predugovor, kupoprodajni ugovor ili ugovor o najmu (za najam dulji od jedne godine).
>>Legalizacija: većina građana plaća jednokratno s popustom od 25%