U posljednjih pet godina cijena nekretnina na domaćem tržištu pala je između 30 i 50 posto i svi oni koji se odlučuju na kupnju nekretnine trebali bi reagirati upravo sada kada su cijene, primjerice u Zagrebu, došle na istu razinu na kojoj su bile 2004. godine. Međutim, kriza nije utjecala sam na pad cijena nekretnina, utjecala je i na smanjenu kupovnu moć građana pa je tržište nekretnina, nakon rekordnih godina (2006. do 2008.) zamrlo. Svjedoči tome velik broj neprodanih stanova, sve povoljniji stambeni krediti, ali i daleko stroži instrumenti osiguranja pri njihovu podizanju.
Međutim, ako je vjerovati agencijama za prodaju nekretnina, nešto se ipak počelo pomicati na tržištu. Naime, ovog ljeta, a inače je ljeto poznato kao mrtva sezona kada je u pitanju trgovanje nekretninama, agencije imaju neobično velik broj potencijalnih kupaca. Zanimljiv trend koji se pojavio na domaćem tržištu jest i dugoročan najam domova, što je, inače, praksa u europskim zemljama.
Najveći pad cijena nekretnina za stanovanje u EU na godišnjoj razini bilježi Hrvatska – 9,7 posto. Slijede Slovenija i Cipar, s minusom od 6,6, odnosno 5,8 posto. I na kvartalnoj razini u Hrvatskoj je pad cijena od 2,7 posto bio najviši u EU. S padom od 2,3 posto slijede Luksemburg i Slovenija (1,7%). Cijene najviše rastu u Estoniji: na godišnjoj razini 17,5%, a na kvartalnoj 4,8%. Na godišnjoj razini slijede Latvija (10,4%) i Velika Britanija (8%), a na kvartalnoj Švedska (2,4) i Velika Britanija (2,2).
Saznajte više na specijalu: Stanar ili podstanar
Želim korigirati svoju prošlogodišnju procjenu realne vrijednosti kvadrata novih stanova u Zagrebu. S obzirom na kvalitetu gradnje i nikakav komfor, 3 sobni stanovi s manje od 60 kvadrata i slične stvari, cijena nikako ne može biti veća od 350 Eura a ne 600 kao sto sam pisao prošle godine.