Dok se još čeka novi natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća i zgrada, valja podsjetiti na dosadašnje brojke koje sugeriraju na uspješnost ovog projekta. Naime, u 2015. godini energetski je obnovljeno oko 4 tisuće obiteljskih kuće i time je ostvarena energetska ušteda od 0,27 PJ, što je ekvivalent 30-ak milijuna kWh.
Dobri su to podaci, korak naprijed u svakom slučaju, no tek je djelić posla napravljen. Kada energetska učinkovitost postane standard kod nas kao i u ostatku zapadnih zemalja, benefite će osjećati mnoge branše.
– Učinci energetske obnove na građevinski sektor zasada nisu znatni. Za rast građevinskog sektora bit će potrebno pokretanje puno važnijih i većih projekta energetske obnove. U lipnju ove godine država će staviti na raspolaganje više od 700 milijuna kuna za projekte energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada – ističe Kata Gojević, savjetnica ministra u Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Dodaje i kako će realizacija projekata u tim financijskim okvirima utjecati i na rast građevinskog sektora i na znatnije energetske uštede.
Do 2020. 100 milijuna eura
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost proteklih je godina u programe energetske obnove ulagao nacionalna sredstva. Prošla je godina bila, što se tiče prihoda Fonda, specifična i po tome što su, uz planirana sredstva, uprihodili i dodatnih 590 milijuna kuna od trgovine emisijskim jedinicama.
– Ta sredstva uglavnom smo alocirali za projekte energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada – ističe Lidija Tošić, glasnogovornica Fonda, te dodaje kako je od ove godine prioritet što veća apsorpcija sredstava iz fondova EU pa se program energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada prebacuje na taj izvor sufinanciranja. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020. godine stoji na raspolaganju 100 milijuna eura.
Uvjeti natječaja za sufinanciranje programa energetske obnove obiteljskih kuća te programa za energetsku obnovu višestambenih zgrada trenutačno se usuglašavaju s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Vrijeme prilagodbe
S obzirom na to da je riječ o sredstvima EU, Hrvatska je obvezna prilagoditi određene odrednice programa pa tako i postotak sufinanciranja i postignute uštede.
Nakon što resorna ministarstva definiraju intenzitet potpore, postotak uštede i ostale tehničke uvjete, Fond će se Europskoj komisiji prijaviti kao okvirni korisnik (tzv. „Global Grant ) te tim sredstvima građanima sufinancirati programe energetske obnove.•
>> Čak 47 posto ukupne potražnje stanova odnosi se na grad Zagreb
Kod nas od energetske obnove uglavnom profitira HEP. Oni svoju količinu novca moraju pokupiti od građana da bi glumili uspješnu i profitabilnu firmu, pa ako isporuče manje energije onda će ju isporučiti skuplje.