Pogledajte kako izgleda luksuzna zgrada u Tkalčićevoj građena protupotresnom tehnologijom

Trend o kojem se sve više priča na tržištu gradnje svakako je CLT tehnologija. Potpuno nova kultura stanovanja na ovim područjima uzima sve veći zamah kod investitora, ali i kupaca. Protupotresna i protupožarna tehnologija koja u cijelosti koristi prirodne materijale poput lameliranog punog drva i čelika.

Upravo jedna takva zgrada, najveća u ovoj regiji, niče u samom centru grada, u Tkalčićevoj. Kuća na koju smo naišli u jednom od najljepših dijelova Zagreba trenutno je najveća kuća sagrađena ovom tehnologijom.

„Da, trenutno je ovo najveća kuća, stambena zgrada u Hrvatskoj, građena ovom tehnologijom. Koliko znam, gradi se i škola u mjestu Gora pokraj Petrinje, dakle na potresom razrušenom području. G. Šišak, arhitekt koji je i ovu kuću projektirao, gradi na nekoliko lokacija manje zgrade te naselja, ali u Hrvatskoj je to još na samim počecima. Vani je stvar prilično naprednija, a pri tom mislim već i na Sloveniju. Oni imaju čak i poticaje za gradnju drvetom (u što ulazi i CLT) kako bi potakli drvnu industriju. U Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj je ovaj sustav gradnje prilično uznapredovao“, kaže nam izv. prof. dr. sc. s građevinskog fakulteta, Bojan Milovanović. Profesor Milovanović objasnio nam je ukratko i što je zapravo CLT:

„To je križno lamelirano drvo gdje su daske položene pod 90 stupnjeva i lijepljene međusobno. Daske se slažu u 5 ili više slojeva i dobivaju debele ploče.  To je vrlo dobar sustav koji ima prilično veliku nosivost, dakle samo drvo i ljepilo, ploče se međusobno spajaju te nastaju zidovi, međukatne konstrukcije ili krovovi zgrade. Za spajanje se koriste čelična spojna sredstva, spojne ploče, kutnici te naravno vijci“. Na pitanje kako ovakva vrsta tehnologije reagira na potres, tj. zašto je najveći benefit CLT gradnje to što je protupotresna i protupožarna, odgovara:

„Stvar je u tome da je ova konstrukcija vrlo lagana. Osnovna fizika kaže da je sila jednaka umnošku mase i ubrzanja. Potres je horizontalna sila koja je vezana za gravitaciju, a prema dostupnim podacima potres u Zagrebu imao je ubrzanje tla od 0.16 – 0.19 g, to je dakle ubrzanje koje je stvorilo potres. Dakle, ako imate tešku konstrukciju, sama njezina masa će rezultirati većom silom u potresu, a tu silu onda treba na odgovarajući način preuzeti, npr. boljim armiranjem konstrukcije. Ovdje je lagana konstrukcija, dakle jednostavnim jezikom i fizikom - manja masa x isto ubrzanje znači manju silu prilikom potresa. Što se pak požara tiče, ljudima je intuitivna pomisao kad kažete drvo – drvo gori, međutim, ono gori relativno sporo, dok je kod betona situacija pak takva da on u sebi ima određenu količinu vlage koja pod djelovanjem požara pokušava ući dublje u beton pa se stvara porni tlak koji pak, kad je prevelik, izaziva eksploziju. Tako da tehnologija CLT-a o kojoj govorimo zaista ima prednosti i u slučaju požara i potresa“.

Kuća u Tkalčićevoj, kako saznajemo na njihovoj web stranici, osim što je građena CLT tehnologijom, ima i druge odlike – zelenilo s obje strane, prirodni materijali, najmodernija rješenja, cjelodnevna dostupnost prirodnog svjetla, pogled na vinograd, kaptolske vrtove i katedralu. Osim toga, stubište i uredski prostori opremljeni su troslojnom (aluminijskom) Schuko stolarijom. U stanovima je stolarija s troslojnim IZO staklom, kombinacija aluminija i drva, što jamči vrhunsku termoizolaciju i zaštitu od buke. Za temperaturu su zaduženi Daikinov sistem toplinskih pumpi i podno grijanje. Kompletan način gradnje rezultirao je energetskim A+ razredom, kako se navodi na web stranici.

„Ako gradite zgradu od lameliranog drva imat ćete svakako manju potrebu za toplinskom izolacijom u odnosu na beton. Tu štedite određenu količinu sredstava. Zatim CO2 – potvrđeno je da ovakva  gradnja ima manji utjecaj na okoliš s obzirom na to da drvo tijekom rasta apsorbira CO2 iz atmosfere, manje je i otpada u samoj gradnji itd.“, objašnjava nam profesor Milovanović i „zelenu“ stranu ovakvog trenda u gradnji.

Tehnologija koja je očigledno prihvaćena diljem svijeta, počevši od susjedne nam Slovenije, u Hrvatskoj tek dobiva svoj zamah. Profesor Milovanović smatra kako bi bilo odlično kada bi se u Hrvatskoj na neki način poticala gradnja drvetom i CLT tehnologijom: „Slovenija je odredila primjerice da želi poticati taj dio industrije i napravili su vidljiv zamah. I projektanti i izvođači radova su stekli znanja i kompetencije te dolaze i u Hrvatsku jer kod nas ima relativno mali broj izvođača koji se time bave, a interesa je sve više. Ovo je zaista postao trend u građevinarstvu“.