Samo šezdesetak kilometara od Zagreba, uz rijeku Kupu, na križanju prometnica prema Žumberku, Pokuplju i Sloveniji nalazi se grad Ozalj. Elegantan i moćan s brojnim sadržajima kojima je teško odoljeti - od uživanja u vodenim atrakcija, istraživanju bogate povijesti, pa sve do spavanja u tipičnom selu tog kraja tijekom kojeg ćete se, i ljeti, ponekad trebati pokriti dekicom! Kako to izgleda kad se živi tri dana u ovom prekrasnom gradiću, vidi se na devetnaestom po redu Women's days by modniALMAnah putovanju namijenjenom ženama.
Ženski vikend je ponovo bio sadržajan i aktivan, a od svega doživljenog, evo i sažetka koji će vas ponukati da i vi u ženskom ili mješovitom društvu krenete istraživati ovaj biser Hrvatske!
Sve je počelo posjetom Pavlinskog samostana u Sveticama iz 17. stoljeća, nedaleko centra Ozlja, koji je jedan od tri Pavlinska samostana u Hrvatskoj. Pater Marko Glogović otvorio je njegova vrata pričajući o povijesti tog kraja ali i povijesti samog pavlinskog reda. Znate li da su Pavlini 1503. godine u Lepoglavi osnovali prvu hrvatsku gimnaziju, da su otvorili brojna učilišta, biblioteke, ljekarne, gospodarstva, tvornice? Kreirali su pavlinsko pivo Paulaner, a u Hrvatskoj su dali velik doprinos hrvatskoj kulturi kao vrsni umjetnici, slikari, kipari, glazbenici, književnici, povjesničari. Kroz povijest su sudjelovali u važnim bitkama protiv Turaka; savjetovali su kraljeve i djelovali kao banski namjesnici. Danas su gostoljubivi domaćini koji rado otvaraju samostan, pričajući zanimljive priče o povijesti. Najavite se i krenite u obilazak!
Kad prođete centar Ozlja i krenete prema Sloveniji, zastanite u Ozaljskom selu Vrhovac. S ove pozicije se savršeno vidi Ozalj, možete doživjeti prekrasan zalazak sunca, ali i vidjeti trsove na kojima raste grožđe od kojeg se proizvodi poznato vino tog kraja. U najslikovitijem vinogradu OPG-a Čulig, Milica Šundov Šupe - Mily Art, održala je slikarsku radionicu inspiriranu vinogradom. Dok su brojne žene uz smijeh i zabavu pokušavale naslikati zalazak sunca koji se ocrtavao kroz stijenke čaše, u rukama su držale istu takvu čašu s rashlađenim Rose-om vinarije Kutjevo. Bila je to prekrasna uvertira u ženski vikend prepun doživljaja.
Spavati u selu, buditi se uz zvuk pijetla, a ne budilice, jesti topli domaći kruh i marmeladu, kobasice i kolače neprocjenjivo je iskustvo koje će vam priuštiti Ankica Čulig, vlasnica OPG-a samo tri kilometara udaljenog od centra Ozlja. Otvorit će vam vrata svoje kuće, a ako nema mjesta baš za sve, smjestit će vas u susjedstvo. Dok boravite u njezinom prostoru potrudit će se da vam na stol stavi baš sve što sama radi. Svaki dan mijesi kruh, radi domaće mlince, rezance, a kuha onako kako se nekad jelo u ovom kraju. O njezinim marmeladama se priča i izvan granica lijepe naše. Kako i ne bi, kad su ovaj Ozaljski dragulj otkrili brojni turisti. Zanimljiv je podatak da su 2019. godini Ankica i Stjepan Čulig u ovom OPG-u ugostili turiste iz čak 24 države sa svih kontinenata.
U priču o pripremi hrane na domaći način uključio se i Žitoproizvod iz Karlovca, čiji je brend brašna i svježe tjestenine Karla odlično parirao Ankičinim receptima. Tako je ženska grupa uživala u večeri nazvanoj ' Što su skuhale Ankica i Karla' uz koju se pilo vino iz podruma Stjepana Čuliga, posebno svježa i osvježavajuća graševina po kojoj je ovaj vinar poznat. Koje su se delicije našle na stolu te večeri? Njoke sa šumskim gljivama u bijelom umaku, pljukanci s četiri vrste sira i fuži Milanese za koji je, kao umak Ankica dobila i nagradu na kulinarskom natjecanju 2019. godine. Za one koje vole meziti uz čašu vina, Ankica je umijesila i kruh od Karla pirovog i graham brašna.
Ne, nije riječ o bajki za djecu, već o priči o ženi, Katarini Šoštar Meserko koja na osunčanim poljima Ozlja proizvodi ekološki češnjak. Tepa mu, čeka da naraste, a kad ga pobere četkicom skida višak zemlje stvarajući prava mala remek djela. Na njezinom OPG-u nedaleko Ozlja tako se mogu kupiti buketi češnjaka, prekrasne pletenice sa sočnim plodovima, ali i rijetke vrste češnjaka među kojima je najpoznatiji crni češnjak. Kad je posjetite, ostavite si, kao što su to napravile i brojne žene, dovoljno vremena jer ne može se češnjak samo kupiti. Isprobat ćete ga pomiješanog s maslinovim uljem ili namazati pesto na domaći kruh.
Ozalj je prekrasna kulisa za ženske retreat radionice.. Za najtopliji dio ljeta tako je Alma osmislila pet ženskih radionica koje su pružile odgovore na brojna ženska pitanja. O zdravlju je tako, pričala Laura Penić-Ivanko iz Proimmuna stavljajući naglasak na pravilno funkcioniranje crijeva ljeti. I to na putovanjima, tijekom promjene mjesta boravka, ali i uslijed konzumiranja hrane i pića. Da osmijeh otvara sva vrata pokazala je stomatologica dr. Kaja Gmaz na interaktivnoj radionici oralnog zdravlja. Nakon radionica o zdravom životu, uslijedila je beauty rutina. Nju je pokazala vizažistica i savjetnica za kožu Sara Justin Grahovac uz čije su savjete žene isprobale nove So...? Sorry not sorry pilinge i maslace, ali i načule kako nanijeti fluidnu maglicu sa šljokicama istog brenda na svoje tijelo.
Rijeka Kupa protječe kroz Ozalj, pa ne čudi kako ovaj grad ima jedno od najljepših riječnih kupališta u Hrvatskoj. Na kupalištu 'Dnevni boravak' sve nalikuje klasičnoj plaži, a dok se kupate gledate Stari grad i Munjaru, prva hidroelektrana u Hrvatskoj koja i danas proizvodi struju. Do nje, možete doći čamcem, kajakom ili motornim čamcem kojeg vozi Nenad Kranjčec, vlasnik riječne atrakcije River Colapis Ozalj.
Ozalj ima bogatu povijest. Prvi put se spominje davne 1244.godine, a najbogatije razdoblje ovog grada bilo je u srednjem vijeku kad je Ozalj bio u posjedu triju najmoćnijih hrvatskih obitelji: Babonića, Frankopana (od 1398.) i Zrinskih (od 1550.g.). Sigetski junak Nikola Šubić Zrinski dao je sagraditi palaču Zrinskih, 1556.g., a u 17.stoljeću Ozalj postaje neslužbenom hrvatskom prijestolnicom. U njemu tada stoluje ban Petar Zrinski. Uz priče o Frankopanima (koju će vam ispričati kustos Zavičajnog muzeja Ozalj Željko Juriša) u Ozlju je posebna priča i o Slavi Raškaj, gluhonijemoj slikarici rođenoj u ovom gradu u 19.stoljeću . U istoimenom muzeju u Starom gradu, možete vidjeti njezine radove iz najranije dobi, kad je Slava imala samo 13 godina.
Krenete li automobilom tokom rijeke Kupe, krenuti ćete prema Karlovcu, točnije mjestašcu Brođani u kojem je usidrena Žitna lađa! Ovaj drveni brod je u povijesti služio kao prijevozno sredstvo koje je spajalo bogatu Slavoniju i Dalmaciju. Slavonci su tako prodavalo žito, a Dalmacija sol i ulja, preko Karlovca kao prijevoznog i gospodarskog središta. Žitna lađa Zora je replika starog broda, danas turistička atrakcija na rijeci Kupi.