ZANIMANJE ARHITEKT

Najteži dio našeg posla je obračunati se s lošim majstorima koji rade po svom

Foto: Thinkstock
Najteži dio našeg posla je obračunati se s lošim majstorima koji rade po svom
28.12.2015.
u 13:15
Ljudi iz struke otkrivaju manje glamuroznu stranu svoga kreativnog posla i probleme s kojima se susreću, a o kojima se malo zna
Pogledaj originalni članak

Arhitekti – otkvačeni umjetnici koji prodaju ideje za puno novca ili ljudi koji rade težak posao i svakodnevno se bore sa zakonima i željama investitora? Odgovor na tu dilemu odnosno vječni mit o njihovu glamuroznom zanimanju potražili smo upravo kod njih i otkrili što im je najbolniji dio posla, s čime se bore, imaju li kreativne krize...

– Svaki posao obavim do kraja i do zadnje kune. Iza mene je puno edukacije, prakse i iskustva i znam da nisam bahata – kaže arhitektica Marina Nardin, naglašavajući kako je jedna od fama da se arhitekte treba angažirati samo za skupe i luksuzne prostore.

– Upravo suprotno, baš nas treba angažirati za male i nefunkcionalne prostore za koje nema velikog budžeta – kaže Marina Nardin. Arhitekt Hrvoje Končar kaže da nije imao kreativnu krizu, da mu dobre ideje dolaze same od sebe.

Foto: Thinkstock

Sukobi u timu
– Stvaranje projekta je dugotrajan posao u kojem se ideje sudionika nadopunjuju, slijede jedna drugu. To je timski rad, a povećanjem sudionika u procesu smanjuju se šanse za kreativnu blokadu. No, moguć je sukob ideja, a potrebno je imati i vještinu uvjeravanja klijenata i kolega. Dobro osluškivanje želja investitora često je već pola posla za projektante. Najbolniji dio posla je ishodovanje najrazličitijih dozvola i suglasnosti za građenje te same građevinske dozvole.

Foto: Privatni album
Uređenje interijera je vrlo zahtjevan posao, a mnogi ga banaliziraju, smatra arhitekt Ante Lozica

Ante Lozica dodaje i kako sve to često utječe na krajnji ishod pa su i česta odstupanja od prvotnih ideja. Za investitora je još itekako važno osvijestiti i realne troškove gradnje, budžet je vrlo važan ulazni podatak pri stvaranju ideje. Ante Lozica dodaje i da je uređenje interijera vrlo zahtjevno, a ljudi ga često minoriziraju.

– Tako misle oni koji nikad nisu osjetili ni vidjeli dobar interijer.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Arhitektica, dr. sci. Helena Alfirević Arbutina iz dosadašnjeg iskustva manje je problema s investitorima, a puno više s nestručnim izvođačima koji vole raditi po svom

Problemi s izvođačima
Ljudi koji za uređenje interijera angažiraju arhitekte obično, nakon detaljnog usuglašavanja, potpuno poštuju projekt. No, često se problem javi kad se u cijelu priču umiješaju nestručni izvođači. Dr. sci. arhitekture Helena Alfirević Arbutina dijeli ih na one koji ne znaju čitati nacrte pa rade po svom i na muljatore.

– Stručni izvođač najsretniji je kad su pred njega postavljeni svi elementi i kada su sve stvari definirane. Muljatori obično idu s nižim cijenama, reduciraju detalje jer im nisu bitni i žure na drugi posao. Takav interijer ispadne nedovršen, bez detalja, u kojima je čar svega.

>>Novi domaći brand koji će nasmijati ali i oduševiti arhitekte

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

MA
max
09:03 29.12.2015.

Najbolje ogledalo hrvatskih arhitekata je Kajzerica.

DU
Deleted user
19:09 04.01.2016.

Mislim da je kod nas najveći problem što investitoru nitko ne da iznos troška nakon što se utvrdi što želi da se napravi. Gledamo strane dokumentarce o uređenju inetrijera i preuređenjima derutnih ili zapuštenih staqnova i kuća. Ljudi kažu što bi htjeli, a arhitekt ili građevinar im pokaže tlocrte i nacrte, kompjutorske simulacije budućeg izgleda, utvrdi se vrijednost radova, materijala, dozvola, majstora - dakle svega ukupno i to je to. Hoćeš ili nećeš . Kod nas je uvijek; Ah, pa ne mogu vam dati cijenu, pa što ja znam kako će ovo ili ono biti, koliko će električar tražiti----Vani takvi ljudi već imaju svoje majstore, ekipe, prodavače, sve se zna.

Avatar Babaluji x
Babaluji x
08:07 29.12.2015.

na kompjutoru je lako staviti crtu ispod crte a u stvarnosti i nije baš tako lako