Posljednjih godina primjetan je trend da se mlade obitelji sele iz velikih gradova u mirnija okolna mjesta koja ih okružuju. Razloga za to je mnogo, a cijena, iako je znatno povoljnija, nije jedini kriterij. Tu je i život u mirnijoj sredini, s puno više mogućnosti boravka u prirodi, sigurnost, koja je posebno bitna roditeljima male djece, i puno komforniji život, što zbog veće kvadrature samog životnog prostora, a što zbog, u pravilu, velike okućnice koja često omogućuje i uzgoj vlastitog voća i povrća, začina, cvjetnjaka i travnjaka. Kad sve to stavimo na papir, zvuči idilično. Posebno ako vam posao omogućuje povremeni ili stalni rad od kuće. Jedna takva priča skriva se iza kuće imena Zirdum, koju je projektirala arhitektica Josipa Ćuk iz YOK Studija, u naselju u okolici Zagreba. Radom na ovom projektu susrela se s brojnim izazovima, a jedan od najvećih bio je odlučiti treba li se krenuti u adaptaciju ili graditi kuću nanovo, "od nule".
– Tijekom prvog obilaska zatečeno stanje na terenu bilo je poprilično iznenađujuće – dvije starije kuće, od kojih je jedna već bila potpuno urušena, dok je druga bila u visokom stupnju zapuštenosti i konstruktivne degradacije. Zbog stanja postojećih objekata nije bilo realne osnove za njihovu obnovu ili prenamjenu. Stoga se od samog početka projekt razvio kao potpuno nova gradnja, bez zadržavanja postojećih struktura. Projektiranje kuće "iz temelja" omogućilo je i veću slobodu u prostornom oblikovanju, ali i prilagodbu suvremenim zahtjevima stanovanja — funkcionalno, energetski i oblikovno – objašnjava Josipa.
Kako se parcela nalazi na križanju dviju prometnica – državne ceste i sporedne, lokalne "T" ulice – koje je tangiraju sa sjeverozapadne strane, u skladu s prostornim planom, pristup građevnoj čestici morao je biti omogućen upravo sa sporedne ulice, što je definiralo osnovnu funkcionalnu prostornu organizaciju prostora. Kuća je smještena maksimalno prema sjeverozapadnom dijelu parcele. Time je otvoren kvalitetan, osunčan prostor prema jugoistoku i jugu – gdje su organizirani glavni dnevni sadržaji kuće, ali i vanjski boravišni prostori.
Sama kuća idealna je za obitelj, nije ni prevelika ni premala, a ima baš sve potrebno za ugodan život.
– Kuća je zamišljena kao prizemnica s ukupnom neto površinom zatvorenih, unutarnjih prostora oko 130 m². Unatoč relativno maloj kvadraturi za planiranu obiteljsku kuću s tri spavaće sobe i manjom garažom, svi prostori oblikovani su tako da omogućuju visok stupanj funkcionalnosti i prostornog komfora za svakodnevni obiteljski život – otkriva arhitektica te dodaje:
– Dodatnih manje od 70 m² čine vanjski natkriveni i nenatkriveni prostori – poput terase, ulaznog trijema i drugih prijelaznih zona koje čine važan dio ukupnog doživljaja kuće. Povezanost unutarnjih i vanjskih prostora koncipirana je tako da se život tijekom većeg dijela godine prirodno širi prema eksterijeru, osobito u južnom dijelu parcele gdje su smješteni glavni boravišni sadržaji.
Pri projektiranju Josipa je mislila na sve pa je tlocrt organiziran tako da se dnevna zona otvara prema sunčanoj i mirnijoj unutrašnjosti parcele, dok su spavaće sobe smještene prema istočnoj strani parcele, čime se ostvaruje kontakt s jutarnjim svjetlom i dodatna distanca od bučnog prometnog dijela parcele. Sjeverozapadna zona rezervirana je za servisne sadržaje – garažu, spremišta i sanitarije.
Kao što smo već rekli, bilo je izazova, a evo što je bilo najizazovnije:
– Kod ovog projekta najveći izazov bio je uskladiti prostorne uvjete i ograničenja zadana prostornim planom s očekivanjima investitora – čak i kada ta očekivanja na prvi pogled djeluju jednostavno. Naime, investitori su nam dali gotovo potpuno povjerenje u definiranju projektnog zadatka, što je u arhitektonskom smislu velik privilegij, ali istovremeno i velika odgovornost. Jedan od rijetkih, ali vrlo konkretnih zahtjeva bio je da se kuća smjesti neposredno uz rub parcele. Da smo tu želju doslovno proveli, rezultiralo bi nizom kompromisa – kako u pogledu funkcionalnosti, tako i u arhitektonskom izrazu. Stoga smo investitorima ponudili alternativno rješenje koje je bolje odgovaralo kontekstu lokacije, prostornim zakonitostima i dugoročnoj kvaliteti stanovanja. Kada su vidjeli projekt, odmah su prihvatili prijedlog. Rezultat je humana, dobro promišljena kuća za četveročlanu obitelj, u kojoj su prostor, svjetlo i orijentacija u službi svakodnevnog života – ističe Josipa, koja ističe kako joj je u projektima ovakvog tipa najljepši dio procesa upravo faza projektiranja i dijalog s investitorima. Posebno kada se s druge strane nalaze ljudi koji vjeruju struci, otvoreni su za ideje i spremni istražiti arhitekturu koja ide izvan šablona.
Ono što je zanimljivo, i što svakako treba istaknuti jest da kuća ima bazen, ali i bunar, što se danas ne viđa često, pa nas je zanimalo kako je došlo do tog rješenja.
– Jedan od važnijih aspekata ovog projekta bila je želja investitora da se udalje od gradske svakodnevice i stvore prostor u kojem će slobodno vrijeme moći provoditi na otvorenom – u vrtu, u tišini, u dodiru s prirodom. Taj koncept "življenja izvan kuće" bio nam je važan vodič tijekom projektnog procesa. Naš prijedlog uključivao je formiranje bazena kao dijela vanjskog ambijenta, no s dodatnom vrijednošću: bazen je projektiran da skuplja oborinsku vodu s krova kuće, čime smo uveli održivi element u svakodnevicu investitora. Sustav prikupljanja kišnice izveden je vidljivo – uz pomoć lanca kao vertikalnog elementa koji usmjerava vodu s krova u sustav bazena. Osim funkcionalnosti, taj element ima i estetsku vrijednost, stvarajući vizualno i zvučno zanimljiv detalj, osobito u kišnim danima. Na ovoj parceli, te i na svim susjednim parcelama, nalazi se i stari kameni bunar, koji je tijekom vremena djelomično srušen. Njegova prisutnost, iako u fragmentarnom stanju, bila je dragocjen podsjetnik na povijest i identitet prostora. Ideja je bila ne samo zadržati ga već i rekonstruirati i integrirati u svakodnevni život kuće – kao ambijentalni i simbolički element. Bunar, jednako kao i bazen, postaje sastavni dio vanjskih terasa, povezujući prošlost mjesta s njegovom suvremenom reinterpretacijom. Na taj se način, kroz jednostavne, ali promišljene intervencije, oblikuje životni prostor koji ne počinje ni završava zidovima kuće, već se organski širi u krajolik – poručila je Josipa Ćuk.
Naravno, posao nije gotov dok kuća nije pod krovom i "obučena" u fasadu. Danas se, osim na estetiku, jako pazi i na izolacijska svojstva pri izboru vanjskih obloga.
– Fasada je projektirana u svijetlosivoj žbuci. Etics fasadu oplemenjuje jedinstveni vertikalni betonski element u istom koloritu, no različit u materijalu, smješten ispred prozora kupaonica. Njegova jednostavnost i stroga geometrija ne samo da nadopunjuju arhitektonski oblik kuće, već i funkcionalno služe kao vizualna barijera, osiguravajući privatnost prostorima kojima je potrebna. Taj se betonski detalj ponavlja i u zoni terase, gdje preuzima dodatnu ulogu nosivog elementa krova. Osim što štiti interijer i vanjske prostore od intenzivnog zapadnog sunca, ovaj element stvara i dojmljivu igru svjetla i sjene, obogaćujući ambijent i pružajući vizualni fokus iznutra i izvana. Krov je izveden u falcanom limu u sivim tonovima, što se skladno nadovezuje na ukupnu paletu boja i materijala. U kontrastu s hladnim sivim tonovima fasade i krova, vanjski prostori izrađeni su od toplog drvenog deckinga, koji unosi prirodnu teksturu i osjećaj ugode u prostor oko kuće – pojasnila je arhitektica te zaključila:
– Tijekom projektiranja izuzetno vodimo računa o kretanju sunca i solarnoj osunčanosti parcele i objekta. Koristimo napredne programske alate koji nam omogućuju detaljnu analizu kako će se prostori – bilo unutarnji, bilo vanjski – ponašati u različitim periodima godine i u različitim satima dana. Kod kuće Zirdum pažljivom orijentacijom volumena, uvođenjem dodatnih vertikalnih elemenata te strateškim pozicioniranjem drveća osigurali smo ugodan boravak u svim dijelovima kuće. Bez obzira na to radi li se o interijeru ili eksterijeru, svaki prostor ima optimalnu količinu svjetla i zaštitu od prekomjerne izloženosti, čime se povećavaju kvaliteta života i energetska učinkovitost.