U užurbanom načinu života, kada većina živi u stanovima u velikim zgradama, život u kući smatra se luksuzom. Međutim, to nije i ne mora biti tako. Za svoj komadić privatnosti, mira i zelenila, odlučuje se sve više mladih obitelji koje traže bijeg iz velegrada u neko od okolnih prigradskih sela. Povoljne cijene gradskih zemljišta, manji prirezi i komunalne naknade samo su jedan od razloga za takvu odluku.
No, zanimljivo je i da ih se sve više odlučuje tradicionalnu gradnju zamijeniti montažnom, prije svega drvenim kućama koje su se pokazale vrlo ugodnima za život, što zbog jednostavne montaže, što zbog dugotrajnosti, a što zbog sjajnih izolacijskih svojstava.
Kriterij neka bude drvo
No pri odabiru modela kuće, cijena odnosno budžet diktiraju površinu, kvadraturu, vrstu drva. U Hrvatskoj su cijene drvenih kuća od 300 do 800 eura po metru kvadratnom, a glavni je faktor u toj cijeni drvo koje se koristi za gradnju kuće. Da ne bi bilo zabune, riječ je o cijeni za roh-bau verziju. Unutarnje uređenje i instalacije dodatno se plaćaju.
No, odabir drvene kuće ima još svojih prednosti. Trajanje gradnje drvene kuće kraće je u odnosu na klasičnu gradnju, a kuća je, odmah nakon završetka gradnje, useljiva. Rok gradnje drvene kuće je maksimalno 60 dana. Drvo je prirodni materijal koji je permeabilan, što znači da propušta zrak u oba smjera. To znači da se neprekidno izmjenjuju unutarnji i vanjski zrak bez otvaranja prozora i vrata, a istodobno nema gubitka topline.
Zdrav pritok kisika
Klasična gradnja – beton, cigla, žbuka i PVC, koji nemaju permeabilna svojstva i nisu prozračni, već stvaraju hermetički zatvorene prostore – zahtijeva prozračivanje. U drvenim kućama dobiva se zdrav i kisika pun životni prostor, što je osobito povoljno za osobe koje imaju poteškoće s dišnim organima.
Nadalje, drvo kao prirodni materijal ima odlična elektrostatička svojstva, što znači da ne privlači i ne zadržava mikročestice peludi, prašine i slično, što kuću čini antialergijskom sredinom. Drvo ima svojstvo samoregulacije mikroklime. U pogledu vlage, to znači da trupci upijaju višak vlage u prostoru, a vraćaju je kada se zrak osuši i iz toga proizlazi ime biokuća. Drvo je vrlo kvalitetan toplotni izolator i nakon prestanka grijanja zadržava toplinu do 24 sata. Još jedna prednost drvene kuće jest to što ju je moguće „seliti“, odnosno presložiti na drugoj lokaciji. Kada pak govorimo o nedostacima, često se spominju vijek trajanja i održavanje drvene kuće.
Najzdraviji ambijent
Prosječni vijek trajanja ovakvih kuća je 100 godina, a održavanje nije mnogo skuplje od održavanja klasične kuće ako je redovito. Drvo valja redovito premazivati i štititi od vanjskih utjecaja i nametnika. U nas još uvijek prevladava klasična gradnja, međutim, sve je više ljudi spremno investirati u biokuće, odnosno drvene kuće koje su se pokazale kao najzdraviji ambijent za život.
Moja je kamena i nebi je mjenjao za drvenu...